Nastavljaju se suđenja u ICTY-u

Karadžić je optužen za ratne zločine i genocid počinjen u BiH (AFP)
Karadžić je optužen za ratne zločine i genocid počinjen u BiH (AFP)

U Haškom tribunalu (ICTY), nakon trosedmične zimske pauze, od utorka će biti nastavljeni pretresi u četiri predmeta.

Suđenje nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske (RS) Radovanu Karadžiću prekinuto je 9. decembra, jer sudsko vijeće nije bilo u mogućnosti zasjedati u ovom predmetu u sedmici prije početka pauze.

Tužilaštvo u ovom predmetu nastavlja sa izvođenjem dokaza o događajima u Srebrenici 1995. godine, a najavljeno je da će do petka biti saslušano šest novih svjedoka.

Suđenje nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću prekinuto je 9. decembra.

Iskaz će prvo dati zaštićeni svjedok KDZ-045, zatim britanski patolog John Clarke, forenzički antropolog iz Gvatemale Fredy Pezereli te kenijski pukovnik Josepf Kingory i dva pripadnika holandskog bataljona Unprofora, Paul Hrunevegen i Roger Patelski.

Posredstvom grčke Ambasade u Hagu, ICTY je prvih dana januara obaviješten o tome da predsjednik Grčke Karolos Papuljas “ne namjerava udovoljiti zahtjevu Karadžića” od 8. decembra 2011. godine kojim je zatraženo da se on pojavi kao svjedok odbrane u ovom predmetu.

Odbijenica iz Atine

Karadžić je naveo da ga je Papuljas 1994. i 1995. godine u nekoliko navrata posjetio na Palama, u svojstvu ministra vanjskih poslova Grčke.


Zdravko Tolimir [EPA]

U zahtjevu je naglašeno da bi Papuljas mogao potvrditi koje je napore Karadžić uložio s ciljem postizanja mira u Bosni i Hercegovini.

U pismu iz grčke Ambasade navodi se da se “pretragom u arhivima ministarstva vanjskih poslova u Atini nije došlo do informacija relevantnih za ovaj predmet”.

Suđenje Karadžiću, koji je optužen za ratne zločine i genocid počinjen u Bosni i Hercegovini, počelo je u oktobru 2009. godine, a tužilaštvo je s izvođenjem dokaza počelo u aprilu 2010. godine.

U utorak će biti nastavljen i glavni pretres na suđenju prvom ministru unutrašnjih poslova RS-a Srpske Mići Stanišiću i nekadašnjem načelniku centra službi bezbjednosti (CSB) u Banjoj Luci Stojanu Župljaninu, po optužnici za progone nesrpskog stanovništva iz 20 općina Bosni i Hercegovini 1992. godine.

Dokazne postupke završili su i tužilaštvo i zastupnici odbrane, a najavljeno je da će optužba sada izvesti dodatne svjedoke, u namjeri da pobije dokaze odbrane.

Suđenje u ovom predmetu počelo je u septembru 2009. godine.

Tužilaštvo ne odustaje od Pećanca

Glavni pretres bit će nastavljen u utorak poslije podne u predmetu protiv nekadašnjih šefova Službe državne bezbjednosti (SDB) Srbije Jovice Stanišića i Franka Simatovića, kojima se sudi za zločine koje su od 1991. do 1995. u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini počinile policijske i paravojne snage pod njihovom kontrolom.

Dokazni postupak nastavlja Simatovićeva odbrane.

Za srijedu poslije podne zakazana je rasprava u predmetu generala Zdravka Vojske RS-a (VRS)Tolimira, koji bi svoj dokazni postupak trebao početi 23. januara, saslušanjem prvog od ukupno četiri svjedoka odbrane.

Glavni pretres bit će nastavljen u predmetu protiv nekadašnjih šefova SDB-a Srbije Jovice Stanišića i Franka Simatovića.

Tolimir bio je pomoćnik komandanta za obaveštajno-bezbjednosne poslove Glavnog štaba VRS-a i bio je neposredno odgovoran komandantu Glavnog štaba VRS-a, generalu Ratku Mladiću, koji je optužen za ratne zločine i genocid počinjen u Bosni i Hercegovini.

Optužnica Tolimira tereti za genocid i druge zločine počinjene u Srebrenici i Žepi od jula do novembra 1995. godine.

Tužilaštvo je saopćilo da ne odustaje od svjedočenja Dragomira Pećanca, nekadašnjeg obavještajnog oficira u Glavnom štabu VRS-a, koji je, zbog odbijanja da se pojavi kao svjedok u predmetu Tolimir, optužen za nepoštivanje suda i 9. decembra prošle godine osuđen na tri mjeseca zatvora.

Predsjedavajući sudija Christof Fluege upozorio je Pećanca da bi ponovo mogao biti optužen za nepoštivanje suda ukoliko odbije svjedočiti protiv Tolimira.

Izvor: Agencije

 


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO