Šprem novi predsjednik Hrvatskog sabora

Boris Šprem (SDP) novi je predsjednik Hrvatskog sabora, jednoglasno su odlučili saborski zastupnici, što im je bila i prva odluka u sedmom sazivu Sabora koji je činom izbora predsjednika i konstituiran.

Za Šprema, kao predsjedničkog kandidata Kukuriku koalicije, glasala su sva 134 prisutna zastupnika, javila je Hina.

Dosadašnji predsjednik Sabora Luka Bebić, koji je predsjedavao sjednicom do izbora nasljednika, u svom je govoru poručio da se s ponosom može gledati na prošle četiri godine rada Sabora, ali i da se u pogledu demokratičnosti i odgovornog pristupa obavljanja zastupničke dužnosti ne mogu iznijeti samo pohvalne ocjene.

Ostvareni rezultati

Bebić je u uvodnom govoru, osvrćući se na rad šestog saziva, istaknuo da ga četiri godine predsjedanja našom najvišom predstavničkom i zakonodavnom institucijom, ispunjava iskrenim zadovoljstvom s obzirom na ostvarene rezultate.

Naglasio je i kako u samoj biti parlamentarizma trebaju biti jednako zastupljeni demokratičnost kao i zreo i odgovoran pristup obavljanju zastupničke dužnosti.

Civilno društvo: 112 zahtjeva

Uoči konstituirajuće sjednice sedmog saziva Hrvatskog sabora, stotinjak predstavnika udruga civilnog društva jutros je na Markovu trgu zastupnicima uručilo popis zahtjeva za uspostavom odgovornih i demokratičnih institucija, zaštitom javnog interesa, borbom protiv korupcije te suočavanjem s prošlošću i izgradnjom mira.

Među 112 zahtjeva ističu se oni za ravnopravnošću svih građana u pristupu pravosuđu, nadstranačkim nadzorom nad provedbom reformi, za reformom izbornog zakonodavstva, sprečavanjem političke korupcije, većim sredstvima za odgojno-obrazovni sistem, ostvarenjem radničkih prava, građanskim nadzorom nad vojskom, policijom i sigurnosno-obavještajnim službama, te neselektivnim istraživanjem i procesuiranjem ratnih zločina.

Najavljuju da će pažljivo pratiti rad novoizabrane vlasti tokom cijelog njezina mandata i sistemski obavještavati domaću i međunarodnu javnost o svim pozitivnim ili negativnim pomacima, a nositelje vlasti pozivati na odgovornost u odnosu na preuzete obveze iz međunarodnih ugovora, kao i na predizborna obećanja.

“U tom pogledu se, nažalost, ne mogu iznijeti samo pohvalne ocjene rada šestog saziva Hrvatskoga sabora, pa su i neke kritike javnosti bile u cijelosti opravdane”, poručio je Bebić.

Istaknuo je, međutim, da su u prošlom mandatu zastupnici bilo vrlo aktivni, kako u radu saborskih odbora, “tako i u ponekad vrlo živim raspravama tijekom plenarne sjednice”.

“Razdoblje koje je iza nas ispunjava nas ponosom, jer smo u njemu, usprkos brojnim preprekama i nedaćama na tom putu, ostvarili i dva strateška cilja koje smo si postavili zajedno s proglašenjem neovisnosti: zaključili smo pretpristupne pregovore, a time i najvažniju dionicu na putu prema članstvu u EU”, poručio je Bebić, a kao strateški cilj označio je i ulazak u NATO.

“Hrvatski je sabor u tome imao značajnu ulogu, a ja uvijek s velikom radošću volim istaknuti kako je među parlamentarnim strankama uvijek vladao konsenzus s obzirom na ove nacionalne strateške ciljeve, koji nikada nije doveden u pitanje”, istaknuo je.

Podsjetio je da je prethodnih godina usvojeno oko 500 zakona u sklopu prilagodbe hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, a samo u šestom sazivu njih 300.

“Već i ta brojka sama po sebi govori o silnom obimu obavljenog posla”, ocijenio je Bebić, podsjetivši i da je Sabor promijenio Ustav i time postavio ustavnopravnu osnovu za pristupanje Hrvatske u EU.

Sudjelujući u radu odbora za međuparlamentarnu suradnju, te nizu izaslanstava saborski su zastupnici, naglasio je, bitno pridonijeli jačanju međunarodnog ugleda i položaja Hrvatske u svijetu.

Hrvatski sabor, dodao je Bebić, vodi brigu i o transparentnosti svoga rada i što boljoj neposrednoj komunikaciji s građanima te informiranju javnosti, kao i o uključenosti civilnih udruga i raznih institucija da sudjeluju u radu saborskih radnih tijela.

Zastupnicima novoga saziva Sabora poželio je uspješan rad, te kazao kako će pred njima stajati dodatni izazov da Hrvatsku, kao direktna karika između građana Hrvatske i institucija EU, primjereno i odgovorno predstavljaju u Europskom parlamentu.

“Iskreno se nadam i vjerujem da se neke nemile epizode iz prethodnog razdoblja neće više nikada ponoviti”, poručio je Bebić.

Biografija

Inače, Boris Šprem, saborski zastupnik SDP-a u prošlom sazivu i predsjednik zagrebačke Gradske skupštine, rođen je 14. aprila 1956. u Koprivničkim Bregima. Diplomirani je pravnik.

Bio je savjetnik i imenovani dužnosnik u Hrvatskom saboru, potpredsjednik zagrebačke Gradske skupštine od 2000. do 2001., glavni tajnik Hrvatskog autokluba, predstojnik vladina Ureda za zakonodavstvo, član uprave Aurum osiguravajućeg društva, predstojnik Ureda predsjednika Republike, saborski zastupnik te gradski zastupnik u dva mandata.

U Hrvatskom saboru bio je predsjednik Odbora za obranu, član Odbora za Ustav, poslovnik i politički sistem, član Odbora za zakonodavstvo i član Odbora za pravosuđe.

U radnim tijelima Gradske skupštine Šprem je bio predsjednik Odbora za statut, poslovnik i propise te predsjednik Odbora za javna priznanja.

Boris Šprem bio je i izvršni sekretar OKSKH Zagreb – Centar, predsjednik Udruge Sigurnost u prometu te član Zajedničkog vijeća grada Zagreba i Zagrebačke županije.

Oženjen je Jasenkom i otac je sina Damjana.

Izvor: Agencije