Merkel za razgovore, Tadić predlaže irski model

Njemačka kancelarka Angela Merkel je pozvala Srbiju da prestane podržavati sunarodnjake na Kosovu te da traži mogućnosti razgovora s kosovskom Vladom, nakon što su proteklih sedmica kosovski Srbi blokirali ceste i napadali snage NATO-a na Kosovu.

“Potrebna su rješenja za slobodnu trgovinu i graničnu saradnju, nismo zainteresirani za paralelne (srpske) strukture na Kosovu”, izjavila je ona nakon razgovora s premijerom Kosova Hashimom Thacijem tokom posjete Kosovu u ponedjeljak u Prištini, prenosi Hina.

Maas: Živjeti pored Kosova

Ukidanje srpskih paralelnih institucija na sjeveru Kosova nije novi zahtjev Njemačke, već ga je Angela Merkel iznijela tokom posjete Beogradu u augustu, izjavio je ambasador Njemačke u Beogradu Wolfram Maas.

“Kancelarka je jasno tokom posjete Beogradu rekla da je to pitanje koje će zahtijevati više vremena i niko nije očekivao da će se se to desiti od augusta do decembra”, rekao je Maas za beogradsku televiziju B92 i dodao kako u Rezoluciji Ujedinjenih naroda (UN) 1244 jasno piše da Kosovo neće biti pod upravom Beograda.

“Sasvim je jasno da to znači da srednjeročno i dugoročno strukture pod kontrolom Beograda nemaju mjesto na Kosovu”, naveo je njemački ambasador.

Maas je demantirao da Njemačka zahtijeva da Srbija prizna nezavisnost Kosova kao dio uslova za dobijanje statusa kandidata za EU.

“Njemačka neće primoravati Srbiju da prizna Kosovo kao nezavisnu državu”, rekao je Maas.

On je naveo da njemačka država ima ogromna historijska iskustva s neriješenim državnim granicama.

“Mi nikada nismo priznali DDR (Istočnu Njemačku), ali smo, nasuprot tome, imali milion međudržavnih ugovora, a oni su u UN-u sjedili bez ikakvih zvjezdica ili napomena pored imena”, rekao je njemački ambasador.

Upravo zbog toga, smatra Maas, Njemačka je svjesna koliko je pitanje priznanja Kosova teško za Srbiju i neće insistirati na njemu.

“Upozoravamo da je to realnost i da morate naći način da živite pored Kosova”, kazao je on i pozvao vlasti u Beogradu da postignu dogovor s Prištinom u vezi regionalnog predstavljanja Kosova.

Barikade koje su Srbi postavili kako bi obustavili promet na sjeveru Kosova trebaju se ukloniti, poručila je Angela Merkel.

Trideset njemačkih i austrijskih vojnika povrijeđeno je u decembru, kada su stotine Srba pokušale spriječiti pokušaj NATO-a da ukloni barikade koje supostavili Srbi.

Nasilje na sjeveru Kosova potaknulo je Evropsku uniju (EU) da 9. decembra odgodi odluku o srbijanskoj kandidaturi za članstvo u EU.

Njemački vojni kontingent s oko 1800 vojnika najveći je u sastavu snaga NATO-a na Kosovu (KFOR), a i zapovjednik KFOR-a je Nijemac Erhard Drews.

Thaci za dobre odnose

Angela Merkel je u Prištini izjavila kako je razgovarala sa srbijanskim predsjednikom Borisom Tadićem, “kako bismo pronašli način za normaliziranje odnosa i želimo da i Kosovo da svoj doprinos te da nastavi kontakte sa Srbijom i Tadićem”.

Incidenti na sjeveru Kosova, gdje živi srpska manjina, počeli su u julu, kada su kosovske vlasti poslale specijalne policijske snage u to područje, ali su ih naoružani Srbi u tome spriječili.

NATO se nakon toga umiješao, pokušavši smiriti situaciju.

EU je, odlučujući o kandidatskom statusu Srbije, zaključio kako Srbija ne čini dovoljno kako bi popravila odnose sa svojom bivšom pokrajinom.

Thaci je nakon razgovora s Merkel izjavio kako podržava dijalog sa Srbima na sjeveru Kosovu, kao i dijalog s Beogradom.

“Vlada nije u sukobu s građanima na sjeveru, nego je zakon u sukobu s anarhijom. Imamo dobre odnose s Makedonijom, Albanijom i Crnom Gorom. Htjeli bismo imati i dobre odnose sa Srbijom”, dodao je.

Dvojni suverenitet

Ranije je Tadić kazao kako Srbija ne može da produžiti evropske integracija ukoliko nema podršku građana, a oni neće dati podršku ukoliko Srbija ne sačuva svoje legitimne interese na Kosovo.

“Srbija nema iluzije da bi mogla da vrati Kosovo u državni sistem Srbije na način na koji je to bilo pre 2000. godine, ali Srbija ne odustaje od pregovora i traženja održivog rešenja”, rekao je on u intervjuu najtiražnijem makedonskom listu Dnevnik od ponedjeljka.

Predsjednik Srbije je istakao da podjela Kosova nije realno rješenje, da je to Srbija predložila još u 60-tih godina prošlog vijeka, a i mnogi Albanci su ga zagovarali, ali da sada nema dovoljnu podršku.

Prema njegovom mišljenju, jedno od rješenja je dvojni suverenitet, ali i neki model koji se bazira na međunarodnom rješenju, kao što su irski model, Južni Tirol ili onaj iz vremena dvije Njemačke.

Predsjednik Srbije je, povodom nedavne odluke Brisela u vezi statusa kandidata, rekao da će van eurointegracija Srbija i njeni građani zaostajati u ekonomskom smislu.

“Svi koji predlažu da Srbija prekine proces eurointegracija, pre svega zbog KiM-a, ustvari poručuju građanima koji će se roditi u budućnosti, ali i mladim ljudima danas, da će biti manje posla, manje mogućnosti za izvoz naših proizvoda”, smatra Tadić.

Ko razumije Srbiju?

“Teško je da se veruje da bi Makedonija mogla da revidira pristup ka tom pitanju”, rekao je Tadić.

Na novinarsku konstataciju da je ta odluka djelimično i zbog toga što u Makedonije živi oko 25 posto Albanaca, Tadić je odgovorio da i u Srbiji žive Albanci.

“Ali dobro, ja razumem svaku zemlju, ali postavlja se pitanje ko razume Srbiju”, kazao je on.

Na pitanje da li je budućnost Srbije i regiona nekakva istočna varijanta, kao što je inicijativa ruskog premijera Vladmira Putina za euroazijsku uniju, umjesto EU, Tadić kaže da je interes Rusije da vidi Srbiju kao dio EU, ali ne negira da u zemlji postoje političke snage koje bi željele vidjeti skretanje, u smislu trajnog odvlačenja Srbije od EU.

“I to su one političke snage sa kojim ja prosto ne mogu da nađem zajednički jezik, jer predlažu politiku koja predstavlja odlazak Srbije sa evropskog kontinenta”, kazao je Tadić.

Zahtjev za ukidanje srpskih institucija na sjeveru Kosova postaje nezaobilazna prepreka na putu Srbije ka EU, ocijenio je profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu Predrag Simić, izrazivši uvjerenje da to pitanje neće moći biti riješeno prije izbora.

Neostvarivi zahtjevi

Napominjući da Angela Merkel tokom posjete Prištini nije rekla ništa što već nije poručila prilikom boravka u Beogradu prije šest meseci, on je kazao da ona istrajava u zahtjevima koji su u ovom trenutku za Srbiju neostvarivi.

Dodao je kako ne vjeruje da će se taj problem moći riješiti prije narednih parlamentarnih izbora i formiranja nove vlade.

Zahtjev za ukidanjem srpskih institucija na sjeveru Kosova je, prema njegovim riječima, teško ostvariti, jer bi praktično značilo da se u Zubinom Potoku, Leposaviću, Zvečanu i Kosovskoj Mitrovici ne organiziraju predstojeći srpski izbori i da se ukinu tamošnje opštine.

“Verujem da to u ovom trenutku nijedna vlast ne bi mogla bez velike štete i velikog otpora javnosti da učini”, istakao je Simić za Tanjug.

On je procijenio da će Srbija oko tog pitanja na proljeće imati veliku krizu u odnosima, ne samo s Njemačkom, nego i ostalim zapadnim zemljama koje su priznale nezavisnot Kosova.

Kada je u pitanju rešavanje tog pitanja poslije izbora, Simić je ukazao na tri moguće opcije – odustati od eurointegracija, čekati da Angela Merkel ode sa vlasti ili nastaviti politiku sa sloganom “i Evropa i Kosovo”.

Posljednja opcija “u ovom trenutku zvuči kao jedina parola koja može da okupi većinu u parlamentu”, rekao je Simić.

Izvor: Agencije