BiH, Crna Gora i Albanija ne trebaju strepiti od uvođenja viza

Fajon je u više navrata upozorila zemlje regiona da efikasno rješavaju problem azilanata (Srna)

Nakon što su ministri unutrašnjih poslova Evropske unije (EU) u Briselu donijeli odluku o novim pravilima koja će omogućiti zemljama članicama da brže uvedu vizni režim putnicima iz trećih zemalja, pa i sa Zapadnog Balkana, u slučaju iznenadnog priliva migranata, iz Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine su saopćili kako ovaj režim za bh. građane nije ugrožen i da “za sada ne postoji bojazan da bi posljednji prijedlog mogao utjecati na slobodu putovanja građana BiH u zemlje Unije koje su članice šengenskog prostora”.

Politička analitičarka Alexandra Stiglmayer kazala je za Al Jazeeru da odluka o lakšem uvođenju viznog režima stupa na snagu u julu iduće godine, te da najviše zahtjeva za azil u EU ima iz Srbije i Makedonije, dok BiH, Crna Gora i Albanija ne trebaju strepiti od vraćanja viznog režima.

Ona je naglasila da azil uglavnom traže Romi, jer na taj način, u najmanjem, dobiju nekoliko mjeseci smještaja, hrane, školovanja i zdravstvenog osiguranja.

“BiH nije ni bila povod da Vijeće Evrope predloži mogućnost uvođenja privremenog mehanizma suspenzije bezviznog režima, kao posljednje mjere u slučajevima drastičnog kršenja odluke o bezviznom režimu, odnosno naglog i znatnog povećanja migranata iz neke zemlje”, navodi se u saopštenju Ministarstva sigurnosti BiH.

Iz Ministarstva pojašnjavaju da na tom sastanku u Briselu BiH uopšte nije pominjana kao problem, s obzirom da broj lažnih azilanata nije u tolikoj mjeri izražen kao iz nekih drugih država. Ministarstvo sigurnosti podsjeća da je pravovremeno reagiralo kada je u avgustu i septembru ove godine u pojedinim državama članicama EU zabilježen porast broja lažnih azilanata iz BiH, prvenstveno u Belgiji i Švedskoj.

Diskusija, pa glasanje

U Ministarstvu ističu da posljednju poruku iz Brisela shvataju krajnje ozbiljno, navodeći da će kod najnovijih slučajeva zloupotrebe viznih olakšica koji su zabilježeni u Bijeljini i Zavidovićima, u saradnji sa drugim nadležnim institucijama preduzete adekvatne mjere da se ta pojava zaustavi.

Ministri unutrašnjih poslova Evropske unije (EU) su na sastanku u Briselu donijeli odluku o novim pravilima koja će omogućiti zemljama članicama da brže uvedu vizni režim putnicima iz trećih zemalja, pa i sa Zapadnog Balkana, u slučaju iznenadnog priliva migranata.

Odlukom ministara unutrašnjih poslova odgovoreno je na zabrinutost zbog priliva azilanata iz istočnoevropskih zemalja.

Većina državljana balkanskih zemalja sada se mogu u sklopu Šengenskog sporazuma slobodno putovati, što je dovelo do znatnog povećanja azilanata u pojedinim zapadnoevropskim državama, posebno u Njemačkoj, Belgiji, Luksemburgu i Švedskoj.

‘Potrebno nam je oruđe kojim će se obezbijediti da se bezvizni režim koristi na pošten način’, rekao je neimenovani zvaničnik EU.

Novim pravilima bit će olakšano ukidanje bezviznog režima određenim zemljama.

“Ukoliko se pojavi problem sa zloupotrebom Šengenskog sporazuma, Vijeće EU će lakše reagirati. Potrebno nam je oruđe kojim će se obezbijediti da se bezvizni režim koristi na pošten način”, rekao je neimenovani zvaničnik EU.


Cecilia Malstrom [Tanjug]

O ovoj odluci ministara unutrašnjih poslova EU diskutirat će se u Evropskom parlamentu (EP), a potom i glasati.

Evropska komesarka, u čijem su portfelju i vize, rekla je Srni da ukidanje bezviznog režima za Bosnu i Hercegovinu nije bilo pominjano ni na jednom sastanku, pa ni na sjednici Savjeta u utorak kojoj je prisustvovala.

“Razgovarali smo o tome kako da bude učvršćen generalni evropski okvir za tražitelje azila. Nije bilo imenovanja zemalja. Ako hoćemo da se bezvizni režim održi i da druge zemlje također imaju koristi od toga, on mora biti kredibilian i neutralan”, objasnila je Cecilia Malstrom.

Odgovarajući na pitanje Srne da li stalno preispitivanje slobodnog režima putovanja u šengenske zemlje iz Bosne i Hercegovine i drugih zapadnobalkanskih zemalja predstavlja nedostatak volje EU da do kraja dozvoli slobodno kretanje ljudi, Cecilia Malstrom je rekla da je povećanje broja onih koji traže azil iz zemalja Zapadnog Balkana ozbiljno pitanje.

Spremni pomoći

 “Nekoliko hiljada ljudi došlo je u EU, uglavnom iz Srbije i Makedonije, ali i iz Crne Gore, Albanije i Bosne i Hercegovine. Te zemlje trebale bi baviti ovim problemom, a mi smo spremni pomoći. U stalnom smo kontaktu s ministrima ovih zemalja, lično sam bila u Ohridu i Beogradu da bismo rasvijetlili ovaj problem i da bi bio riješen problem trgovine ljudima. Ali, uvjeravam vas da na stolu za kojim smo razgovarali nije bilo ničega što bi upućivalo na ukidanje bezviznog režima”, rekla je Cecilia Malstrom.

Vlade EU odobrile su bezvizni režim Bosni i Hercegovini i Albaniji krajem 2010. godine, dana nakon što je to učinjeno za Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju godinu ranije, kako bi bila unaprijeđena stabilnost na Balkanu.

‘Na stolu za kojim smo razgovarali nije bilo ničega što bi upućivalo na ukidanje bezviznog režima’, rekla je Cecilia Malstrom.

Izvjestilac EP-a za vizni režim za zemlje Zapadnog Balkana Tanja Fajon tokom ove godine u više navrata je upozoravala zemlje Balkana da se izlažu mogućnosti uvođenja viza, jer države nisu dovoljno efikasne u sprečavanju priliva azilanata u zemlje EU.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Reklama