U ponedjeljak odluka za Brčko
Daytonski mirovni sporazum za Bosnu i Hercegovinu umalo je propao zbog pitanja Brčkog.
Tada nije postignut dogovor, a naknadnom arbitražom, Brčko je proglašeno distriktom pod međunarodnom supervizijom.
Na sjednici Vijeća za implementaciju mira (PIC) u Bosni i Hercegovini u ponedjeljak, kako je najavljeno, međunarodna zajednica trebala bi odlučiti da li će se supervizija u distriktu i dalje nastaviti.
Brčko je 8. marta 2000. godine proglašeno distriktom.
Jedanaest godina poslije postavlja se pitanje treba li ovom području i dalje supervizija.
Od tada ima vlastitu multietničku administraciju, policiju i pravosuđe, ali i međunarodnu superviziju.
Jedanaest godina poslije postavlja se pitanje treba li ovom području i dalje supervizija.
U Republici Srpskoj (RS) smatraju da ne treba i kažu da su provedeni svi uslovi za funkcioniranje distrikta te da njegov status niko ne ugrožava.
“Prema tome, u ovom momentu je to stvar isključivo političke odluke međunarodne zajednice i subjekata, da li žele taj problem da zatvore, ili da ga, zbog nekih njihovih razloga, drže otvorenim. Niko unutar Bosne i Hercegovine ne dovodi u pitanje niti je izazvao u ovim godinama na neki način funkcionisanje i uspostavljanje distrikta”, kazao je predsjednik Narodne skupštine RS-a Igor Radojčić.
Svijetao primjer
S druge strane, šef federalne komisije za arbitražu Brčkog Ejup Ganić upozorava da supervizija ne smije prestati, jer je, kako on smatra, upravo zbog nje taj dio Bosne i Hercegovine danas multietnički.
“Neki koji pokušavaju rušiti distrikt žele dokazati da je multietnička Bosna i Hercegovina nemoguća. Dakle, dosljednja implementacija arbitražne odluke je u povratku izbjeglica, multietničke institucije, policije. Brčko je svijetao primjer”, navodi Ganić.
“Naravno, u RS-u nema povratka, ugrožavaju se ljudska prava i treba srušiti Brčko da bi se dokazalo da Bosna i Hercegovina ne može funkcionirati. Supervizija se treba nastaviti, to je uspjeh međunarodne zajednice u arbitraži za Bosnu i Hercegovinu”, dodao je on.
Međunarodna zajednica će svoj stav reći na narednoj sjednici PIC-a, prenosi novinarka Al Jazeere Adisa Ruždić.
Međunarodna krizna grupa smatra da je vrijeme za zatvaranje supervizije distrikta Brčko.
U međuvremenu reagirale su međunarodne nevladine organizacije, čiji su stavovi različiti.
Međunarodna krizna grupa (ICG) smatra da je vrijeme za zatvaranje supervizije distrikta Brčko te tvrdi da ona ionako ne može utjecati na sigurnost u cijeloj Bosni i Hercegovini.
“Međunarodni supervizori za Brčko nisu iskorijenili korupciju u proteklih deset godina i nemaju niti resursa niti međunarodne podrške da sada nametnu promjene. Zadržavajući supervizora kao nekoga ko snosi završnu odgovornost u Distriktu daje mogućnost lokalnim političarima da na lak način izbjegnu konačno prihvatanje odgovornosti. Bosanci i Hercegovci će prije ili kasnije morati pokazati da su sposobni zaštititi svoje osnovne interese”, kaže u saopćenju ove grupe.
Potpuno suprotni stavovi stižu iz Svjetske inicijative za odgovornost u promociji demokratije.
Fatalno popuštanje
Politički analitičar Kurt Basiner smatra da je Brčko upravo prekidač u potencijalnom razvoju konflikta, bar u onoj mjeri u kojoj utječe na pretenzije za nezavisnost RS-a.
“Popuštanje na ovom pitanju bi bilo fatalno za očuvanje sigurnosnog izvršnog mehanizma Ureda visokog predstavnika (OHR), koji je, zajedno s EUFOR-om, jedini bastion protiv prijetnji očuvanju teritorijalnog integriteta države i mira, i jedini mogući odgovor na njih”, smatra on i dodaje da se ako se ne održi supervizija za Brčko “gubi i posljednja odbranjiva pozicija”.
“Logičan kurs onih država koje u Upravnom odboru PIC-a žele voditi realnu politiku je da jasno stave do znanja da će se supervizija za Brčko održati sve dok postoje razlozi za zabrinutost oko opstanka države.”
U slučaju eventualnih sporova između entiteta nadležan je državni Ustavni sud.
Ustav Bosne i Hercegovine bi trebao spriječiti urušavanje statusa Brčkog, smatra profesor ustavnog prava Kasim Trnka.
U slučaju eventualnih sporova između entiteta nadležan je državni Ustavni sud.
“Sada je stvorena jedna pozicija, i ako se povuće međunarodna zajednica, postoji ustavni mehanizam kako će se riješiti eventualni sporovi. S druge strane, distrikt Brčko postaje ustavna kategorija, to znači da se njegova pozicija ne može mijenjati bez dvotrećinske podrške u cijeloj Bosni i Hercegovini i bez saglasnosti sva tri konstituivna naroda”, navodi Trnka.
Ipak, smatra on, dok god u Bosni i Hercegovini Ustav predviđa i mehanizme blokade u državnim institucijama, međunarodna zajednica je ne bi smjela napustiti.
Izvor: Al Jazeera