Nema reformi bez državne vlade u BiH

Evropski komesar za proširenje Stefan Fuelle ponovo je pozvao političke snage u Bosni i Hercegovini da što prije formiraju vladu na državnom nivou kako bi se provele potrebne reforme, uključujući i ustavne promjene.

“Krajnje je vrijeme za formiranje vlade na državnom nivou kako bi se pokrenuo reformski proces. Potrebna je i ustavna reforma te zakon o popisu na državnom nivou”, rekao je on u Evropskom parlamentu (EP) u Briselu pred skupinom zastupnika EP-a i njihovih kolega iz Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Više zastupnika EP-a iz različitih političkih skupina nedavno je oformilo skupinu pod nazivom “Prijatelji Bosne i Hercegovine”, prenosi agencija Fena.

U Bosni i Hercegovini još nije formirano novo Vijeće ministara, odnosno vlada na državnom nivou, više od godinu dana od održavanja parlamentarnih izbora.

Bosna i Hercegovina je također jedna od rijetkih zemalja u kojoj ove godine nije proveden popis stanovništva.

Ništa bez konsenzusa

“Nije jasno može li Bosna i Hercegovina formirati vladu na državnom nivou do kraja ove godine i hoće li odlučiti provesti evropske reforme”, kazao je Fuele, pozivajući da se to učini brzo, javila je agencija Hina.

Evropski komesar je rekao da Evropska unija (EU) ne može obaviti posao obaviti u Bosni i Hercegovini.

“Mi samo možemo pomoći Bosni i Hercegovini da pomogne sama sebi. Unutar zemlje se mora postići konsenzus – konsenzus o zajedničkom radu, konsenzus koji ide iznad entiteta i stranačke politike i konsenzus za poboljšanje života građana kako bi im se, njima i njihovoj djeci, osigurala bolja budućnost”, zaključio je Fuelle.

Bosna i Hercegovina je “dramatično nepripremljena” za ulazak Hrvatske u EU i ta nepripremljenost će uzrokovati veliku finansijsku štetu poljoprivrednim proizvođačima i građanima, rečeno je na marginama osnivačkog sastanka “Prijatelji Bosne i Hercegovine” u Briselu, na kojem su učestvovali članovi bh. Parlamenta, EP-a i funkcioneri iz Evropske komisije (EK).

Šef Odsjeka za Bosnu i Hercegovinu u Generalnom direktoratu EK-a za proširenje Paola Pampolini rekla je da je Bosna i Hercegovina u toliko velikom zakašnjenju “da bi se moglo reći da je već prekasno”.

Odbačen projekt

“U dvije godine trebalo je obaviti veliki dio predradnji, na primjer obilježavanje stoke i mnogo drugih, ali to se nije dogodilo. Postojao je projekt, koji se našao među odbačenim IPA projektima, koji je trebao pomoći da takve predradnje budu napravljene. Takvog projekta više nema, jer ste procijenili da vam ne treba”, kazala je ona i upozorila da će ovakva pasivnost štetiti samo Bosni i Hercegovini.

“Još je godina i po do ulaska Hrvatske (u EU). Krajnji je momenat da se trgnete. Vrlo dobro znate šta treba učiniti, jer o tome govorimo već dvije godine. To su i uslovi iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), odnosno Prelaznog sporazuma”, dodala je Paola Pampolini, koja je u srijedu počela seriju sastanaka i desetodnevni boravak u Bosni i Hercegovini.

Ona će voditi razgovore o strukturalnom dijalogu o pravosuđu, ali je, također, zadužena za Pododbor za poljoprivredu u procesu Stabilizacije i proširenja.

Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i predsjednik Narodne stranke Radom za boljitak Mladen Ivanković Lijanović smatra da bi strukturalni dijalog o poljoprivredi pomogao Bosni i Hercegovini da se što bolje pripremi za potres koji će doživjeti primanjem Hrvatske u EU.

Tada će biti promijenjen režim uvoza i izvoza robe na štetu Bosne i Hercegovine i zato treba obaviti pripreme da bi taj potres bio što manji.

Pred zidom

“Posebno pogođena kategorija bit će proizvođači mlijeka, koji dobar dio ovog proizvoda izvoze u Hrvatsku. Kad Hrvatska uđe u EU, odjednom ćemo se naći pred zidom. Izvoz neće biti moguć, jer nismo napravili potrebne radnje koje bi nam omogućule da izvozimo u EU. Tada ćemo imati prosvjede proizvođača mlijeka i drugih poljoprivrednika, gubici će biti veliki, umjesto da sada nešto učinimo”, rekao je Ivanković Lijanović za agenciju Srna u Briselu.

On je ocijenio da Bosna i Hercegovina nije napredovala iako već dvije godine postoji mapa puta koju je dala EK.

Prema njegovom mišljenju, najbolje bi bilo da u Bosnu i Hercegovinu dođe nekoliko stručnjaka iz EK-a da bi bio postignut zajednički dogovor, jer je problem na političkom nivou, a postoji velika potreba i interes svih da on bude riješen.

“Isto tako, mogli bismo napredovati i ako bismo proveli dubinske razgovore o poljoprivredi, kao što se vode razgovori o pravosuđu”, smatra Ivanković Lijanović.

Izvor: Agencije