ICTY nema nove uslove za Srbiju

Predsjednik Srbije Boris Tadić je izjavio da Haški tribunal (ICTY) nema nove uslove za Srbiju, kao i da je otkrivanje bezbjednosne i, eventualno, političke mreže pomagača optuženim za ratne zločine u interesu Srbije.
“To moramo da znamo zbog bezbednosnog sistema Srbije”, rekao je on novinarima u Beogradu nakon razgovara s glavnim tužiocem ICTY-a Sergeom Brammertzom.
“Ne možemo da uspostavimo kvalitetnije i moderna društva na prostoru jugoistočne Evrope ukoliko se saradnja sa Tribunalom u tim državama regiona ne podigne na viši nivo i ukoliko razlog te saradnje ne bude opredeljenje političkih struktura u svim zemljama da menjaju sistem vrednosti”, naglasio je Tadić.
Predsjednik Srbije je kazao da je u razgovoru s Brammertzom konstatirao da nisu svi s istom voljom i energijom učestvovali u toj saradnji.
“Neki su učestvovali u tome zato što je to bilo neophodno, zato što su morali, a Srbija, Vlada i ja, kao predsednik, učestvovali smo zbog vrednosnog opredeljenja i potrebe da se pomirimo sa susedima”, rekao je on.
Izrazio je uvjerenje da se saradnja može efektivnije proširiti na region i izrazio podršku Brammertzovoj namjeri da insistira na regionalnoj saradnji.
Brammertz je u utorak počeo radnu posjetu Beogradu razgovorima s predsjednikom Nacionalnog saveta za saradnju s ICTY-em Rasimom Ljajićem i tužiocem za ratne zločine Vladimirom Vukčevićem o aktuelnim haškim predmetima, nastavku saradnje sa Srbijom i procesuiranju jataka haških optuženika.
Mreža pomagača
“Nastavljamo borbu zajedno”, poručio je Brammertz poslije sastanka s Vukčevićem, prenio je zamjenik tužioca Bruno Vekarić, javio je Tanjug.
Na sastanku Brammerza i Ljajića rečeno je da se razrješenje pitanja provođenja istrage o mreži pomagača bivših haških bjegunaca očekuje od nadležnih organa Srbije.
Oni su konstatirali da pitanje provođenja istrage spada u tehničke aspekte saradnje Srbije s ICTY-em i ne predstavlja novi uslov.
Saglasili su se da se saradnja Srbije i ICTY-a u oblasti dostavljanja dokumentacije, pristupa arhivama državnih organa i svjedocima i drugim tehničkim aspektima odvija na visokom profesionalnom nivou i da nema nijednog otvorenog pitanja.
Vekarić je kazao da se Brammertz zanima za nekoliko slučajeva, ali da iz objektivnih razloga ne može o tome govoriti.
“Imamo zajednički akcioni plan kako ćemo dalje da delujemo”, rekao je Vekarić i dodao da je na sastanku bilo riječi i o problemima koji su se nedavno pojavili u nekim predmetima, a tiču se zaštite svjedoka.
Vukčević je s Brammertzom razmatrao mogućnost da se Protokol o saradnji između Srbije i Bosne i Hercegovine o ustupanju dokaza potpiše iduće sedmice u Haagu ukoliko se bh. strana s tim saglasi, kazao je Vekarić.
Izvještaj do 15. novembra
Brammertzova posjeta odvija se u okviru redovnih aktivnosti glavnog tužioca uoči podnošenja redovnog izvještaja Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) o saradnji Srbije s ICTY-em.
Brammerz je ranije izjavio za beogradske Večernje novosti kako za Srbiju “nema novih uslova” te da je pitanje pomagača u skrivanju bivšeg zapovjednika Vojske Republike Srpske (VRS) i optuženog za ratne zločine, generala Ratka Mladića, samo jedna u nizu tema koje se razmatraju u okviru saradnje Srbije s ICTY-em.
“U septembru sam bio u Beogradu da bi se zatvorilo poglavlje bjegunaca. Ovaj put idem, po običaju, da bih finalizirao svoj izvještaj za Vijeće sigurnosti UN, koje treba biti poslano do 15. novembra”, rekao je on.
Dodao je kako tek treba napisati izvještaj te ističe kako je osnovni uvjet bio hapšenje haških, što je ispunjeno prebacivanjem Ratka Mladića i i jednog od lidera pobunjenih Srba u Hrvatskoj Gorana Hadžića u Haag.
“Sada želim saznati kako su uspjeli toliko dugo izbjegavati pravdi. To, međutim, nisu neki novi uslovi. Ovo pitanje uopće ne vidim u tom kontekstu. Uslovljavanje je dio koji se odnosi na Evropsku uniju (EU) i njima eventualno treba postaviti to pitanje”, pojasnio je Brammerz.
Poručio je kako je, što se njega tiče, poglavlje hapšenja bjegunaca zatvoreno te da postoji svakodnevna saradnja, koja se nastavlja, i da on želi da istraga protiv mreže pomagača u skrivanju haških optuženika bude nastavljena.
U međuvremenu je poslanica Evropskog parlamenta (EP) Doris Pack izjavila da će Srbija vjerovatno dobiti u decembru status kandidata, ali da se mora zaustaviti “haos” na Kosovu.
Na teškom putu
Ona je za Radio Slobodna Evropa (RSE) objasnila da ne može komentirati najave da će Njemačka razmisliti da li će Srbiji odobriti kandidaturu sve dok ne normalizira odnos s Prištinom, ali je dodala da je još njemačka kancelarka Angela Merkel prenijela zvaničnicima u Beogradu da se dijalog s Prištinom mora nastaviti, a sporazumi provoditi, što se nije desilo.
“Mislim, međutim, da je Angela Merkel nedvosmisleno jasno rekla da Srbija neće moći ići dalje bez uspostavljanja normalnih susjedskih odnosa s Kosovom i u tom smislu se ne može govoriti ni o kakvom minimumu ili maksimumu. Mi sada pred Srbiju ne ispostavljamo maksimalističke zahtjeve. Niko u EU takve uslove ne postavlja. Mi samo želimo pomoći Srbiji na tom teškom putu, da joj pomognemo zato što ima i unutrašnje probleme”, kazala je Doris Pack.
Na pitanje koliko je vjerovatno da će Srbija u decembru dobiti status kandidata, ona je rekla da smatra da vjerovatno hoće, ali da uz sve do sada pomenuto Srbija mora pokazati ozbiljnost prema krizi na sjeveru Kosovsa.
“Beograd ne može nijemo posmatrati, već se mora suprotstaviti haosu koji su uspostavile kriminalne i druge radikalne grupe na sjeveru Kosova, jer one samo nanose štetu Srbiji. Te grupe su svjesne da Srbiji nanose štetu, ali to mora shvatiti i rukovodstvo Srbije i promijeniti dosadašnju politiku prema zbivanjima na sjeveru” Kosova, kazala je poslanica EP-a.
Šef Delegacije EU u Srbiji Vensan Deger poručio je da su Srbiji otvorena vrata EU, koja želi da, poslije prijema Hrvatske, Srbija bude sljedeći kandidat u tom procesu.
On je za beogradske medije rekao da je želja da se ne unose novi problemi u EU, koja hoće normalizaciju u odnosima između Prištine i Beograda i dodao da EU od Srbije ne traži priznanje Kosova.
Korak po korak
Potrebni su, kako je rekao, dobrosusjedski odnosi, da bude protoka ljudi i robe, te pronaći rješenje, korak po korak, i izgraditi povjerenje između partnera, za šta jedini način predstavlja dijalog.
Deger očekuje da će Narodna skupština Srbije 12. novembra raspravljati o rezoluciji o Kosovu i predložiti neku vrstu rješenja, poslije čega će biti moguć nastavak dijaloga.
On je rekao da je u dijalogu Beograda i Prištine potrebno razgovarati o pitanjima električne energije, Telekoma i saradnje s Policijskom misijom EU na Kosovu (EULEX).
Deger je naveo da će Vijeće EU u decembru, prilikom razmatranja prijedloga Evropske komisije (EK) da se Srbiji odobri status kandidata za članstvo, a uslovno i datum pregovora, uzeti u obzir unutrašnje reforme, regionalnu saradnju, situaciju na Kosovu, i napomenuo da je u tom smislu potrebno poboljšati dijalog između Beograda i Prištine.
Šefovi diplomatija zemalja EU će, kako je ranije rečeno, s evropskim komesarom Stefanom Fuelleom 5. decembra razmotriti šta su Srbija i Crna Gora do sada uradile u provođenju reformi i u pogledu uslova za približavanju članstvu u EU.
O tome će izvijestiti šefove država vlada zemalja EU, koje će zasjedati 9. decembra i tom prilikom na dnevnom redu biće prijedlog EK-a se Srbiji odobri status kandidata za članstvo.
Izvor: Agencije