ICTY odbio zahtjev Karadžića za pauzu

Karadžić iznio pogrešan broj dokaza koji su mu dostavljeni (EPA)

Sudsko vijeće Haškog tribunala (ICTY) odbilo je zahtjev optuženog za ratne zločine Radovana Karadžića da mu se odobri jednomjesečna pauza u suđenju prije početka izvođenja dokaza koji se odnose na genocid počinjen u julu 1995. godine u Srebrenici.

Vijeće ICTY-a je istaklo kako odobravanje jednomjesečne pauze, samo dvije sedmice prije početka izvođenja dokaza koji se odnose na Srebrenicu, “ne bi bilo u interesu pravde”.

U podnesku sudijama ICTY-a, bivši predsjednik Republike Srpske (RS) istakao je kako, zbog “stalnih kašnjenja Tužilaštva u dostavljanju oslobađajućih materijala”, nije bio u mogućnosti pregledati 12.392 dokaza koji se odnose na dešavanja u Srebrenici.

Haško tužilaštvo je u odgovoru na ovaj zahtjev navelo da je Karadžić iznio pogrešan broj dokaza koji su mu dostavljeni te da je dokaze imao od decembra 2010. godine.

Sudsko vijeće ICTY-a prihvatilo je ovo obrazloženje Tužilaštva u Hagu, istaknuvši kako optuženi nije naveo razloge “zbog kojih nije pregledao dokaze koje ima u posjedu već godinu dana” te odbilo Karadžićev zahtjev.

“Vijeće ima razumijevanja za teret koji je stavljen na optuženog kao rezultat kasnog objelodanjivanja velikog broja dokaza od strane Tužilaštva, ali je zbog ovog razloga Vijeće već odobrilo pauzu u suđenju, u trajanju od devet sedmica, između marta i maja ove godine”, navodi se u odluci Sudskog vijeća, prenosi BIRN.

Odgovornost za Srebrenicu

Karadžiću se pred ICTY-em sudi za genocid počinjen u julu 1995. godine u Srebrenici, kao i u još sedam bh. općina tokom 1992. godine.

Optužnicom se Karadžiću na teret stavlja i progon Bošnjaka i Hrvata iz 20 općina te granatiranje i snajperiranje Sarajeva, kao i uzimanje pripadnika međunarodnih snaga za taoce.

Karadžić je uhapšen u julu 2008. godine, a suđenje mu je počelo u oktobru naredne godine.

U ICTY-u je u utorak nastavljeno suđenje Karadžiću, poslije slobodnog dana koji je zatražio da bi proslavio slavu, što mu je Pretresno vijeće odobrilo.

Karadžić je nastavio unakrsno ispitivanje Juena Browna, vojnog vještaka tužilaštva i autora stručnog izvještaja o vojnoj situaciji u Bosanskoj krajini 1992. godine.

Brown je rekao da je tokom analize rada sjednica Skupštine RS-a naišao na mnogo poslaničkih govora koji su direktno raspirivali mržnju, a da Karadzić kao predsjednik RS-a nije ništa učinio da to spriječi.

Karadžić je odbacio tvrdnje Browna i naglasio da predsjednik nema ovlaštenja da se uključuje u rad skupštine i da taj govor mržnje nije postao sastavni dio bilo kog dokumenta koje je usvojila Skupština RS-a.

Tužilaštvo namjerava, poslije Browna, saslušati još dva zaštićena svjedoka, čime će početi izvođenje dokaza o Karadžićevoj odgovornosti za genocid počinjen u Srebrenici.

Najavljena su potom svjedočenja majora holandske vojske Johanesa Rutena, kao i pukovnika Petera Buringa, koji će govoriti o padu Srebrenice 1995. godine i događajima oko baze holandskog bataljona Unprofora u Potočarima.

Izvor: Agencije