Beograd i Priština približili stavove

Nakon dvodnevnih pregovora u Briselu, šefovi delegacija Beograda i Prištine saopštili su da je riješeno pitanje priznanja fakultetskih diploma, a ostvaren je, tvrde, i bitan napredak oko predstavljanja Kosova u regionalnim forumima, ali ne i oko graničnih prijelaza.

Priština traži da se na sjeveru Kosova primijeni zajedničko upravljanje granicama, kao i s Albanijom i Makedonijom. Novi susret najavljen je za osam dana.

„Dijalog Beograda i Prištine pomerio se sa mrtve tačke, složni su pregovarači. Rešen je problem priznanja kosovskih fakultetskih diploma, koje su u Srbiji i dalje bezvredne“, kaže reporter Al Jazeere Stefan Goranović.

Dvodnevni dijalog

„Došlo je do pomaka u vezi sa regionalnim predstavljanjem Kosova. Ipak, ovaj dvodnevni dijalog se ne može opisati kao potpuno uspešan. Prelazi Jarinje i Brnjak i dalje su glavni kamen spoticanja. Ipak, beogradska strana ovu rundu ocenjuje kao pozitivnu“, kaže naš dopisnik.

“Moram da kažem da je došlo i do vrlo supstancijalnog približavanja stavova, pri čemu se obe strane drže stvari koje su njima jako bitne. Mogu da kažem da je mnogo veći napredak napravljen oko pitanja regionalnog predstavljanja Prištine, nego oko pitanja administrativnih prelaza i regulisanja administrativne linije”, smatra Borislav Stefanović, šef pregovaračkog tima Beograda.

Priština je istrajna u ocjeni da je rješenje za kosovske prelaze integrisano upravljanje. To bi značilo da na kontrolnim punktovima, na jednoj tački zajedno rade službenici Kosova, Srbije i Euleksa.

Edita Tahiri, šefica pregovaračkog tima iz Prištine kaže: “Mi, kao država i to država sa evropskom vizijom, željeli bismo da implementiramo evropski model, kao što definiše evropski zakon. To je integrisano upravljanje granicom.”

Ulog zvaničnog Beograda je veliki – status kandidata za članstvo u Evropskoj Uniji. AFP-ov diplomatski izvor navodi da je jedna tema ključna – učešće Kosova u regionalnim organizacijama. Taj segment, evropski diplomata opisuje kao nepopularan za Srbiju i da zato zahtijeva hrabrost.

“Pitanje je regulisanja tog prisustva. Dakle, pravljenja adekvatne formule koja će istovremeno obezbediti punu reprezentativnost Prištine, ali istovremeno, i asimetričnost tog nastupa. To se odražava i u tablici koja bi se koristila i u pitanju potpisa, kao i u pitanju samog predstavljanja. Dakle, delegacije koja predstavlja privremene institucije u Prištini“, rekao je Stefanović.

Dijalog iz marta

Dijalog je počeo u martu, a od tada je postignuto nekoliko dogovora. Međutim, većina se praktično ne sprovodi. Stoga, iako je dijalog namijenjen olakšavanju svakodnevnog života građana, postignuti dogovori ostaju mrtvo slovo na papiru.

“Koliko ja razumem, pokazali su neuspjeh u smislu preuzetih obaveza i implementacije. Mogu da vas uvjerim da je kosovska strana ispunjavala sve svoje obaveze u vezi sa implementacijom već postignutih dogovora”, kaže Edita Tahiri.

Dijalog se nastavlja sljedeće nedjelje. No, to nije garancija da će biti konkretnih dogovora. Brisel je jasno stavio do znanja Beogradu da dalje eurointegracije zavise od nastavka dijaloga. I dok razgovori ulaze u drugi semestar, dogovori se i dalje ne primjenjuju.

Izvor: Al Jazeera


Reklama