Vukovara se sjete samo na godišnjicu

Desetine hiljada građana obilježile su dvadesetu godišnjicu pada Vukovara sudjelovanjem u koloni sjećanja dugoj šest kilometara od gradske bolnice, simbola stradanja, do groblja.

U koloni, koju su predvodili pripadnici 204. vukovarske brigade Hrvatske vojske, prvi put su se nosile zastave 144 hrvatske ratne postrojbe.

“Bez obzira na veliku maglu, okupljeni su palili svijeće u znak sjećanja na žrtve do večernjih sati”, izvijestio je Al Jazeerin reporter Saša Delić.

Josip Vukojević na Ovčari je izgubio mlađeg brata Slavena, kojem je i ove godine zapalio svijeću. Dvadeset godina nakon Slavenove pogibije, stariji brat ni danas ne može pojmiti  kroz šta je sve prošao od 1991.

“To ja ne mogu da shvatim, tolike žrtve i tolika razaranja i što je najgore mi s tim trebamo živjeti”, rekao je on.

Neadekvatna kazna

Predsjednik Ivo Josipović, koji je prisustvovao komemoraciji uz premijerku Jadranku Kosor i brojne parlamentarne, crkvene i braniteljske zvaničnike, istakao je da “zločin u Vukovaru nije srazmjerno kažnjen.”

“Mislim da najodgovorniji nalogodavci nisu bili pred sudom i to je veliki propust pravosuđa i ja se nadam da će pravda kad-tad biti zadovoljena“, kazao je on.

Uz sjećanje na velike žrtve, sudionici kolone ističu da su suživot i bolje ekonomske prilike ključ za budućnost ovog grada i cijele Hrvatske.

Delić je rekao je da su Vukovarci s kojima je razgovarao istakli da ovom gradu treba više radnih mjesta da ne bi bio jedan od najskupljih gradova u Hrvatskoj sa mnogo nezaposlenih.

„Ono što nedostaje Vukovaru je više pažnje, mnogi kažu da se nadležni samo sjete Vukovara 18.11.“, rekao je reporter Al Jazeere Delić.

Nezaposlenost i skupoća

U Vukovarskoj tvornici cipela Borovo, zajedno rade Hrvatica Marija Kovač i Srpkinja Vesna Katić. Obje kažu da su im egzistencijalne brige na prvom mjestu, jer s plaćama od 400 eura jedva sastavljaju kraj s krajem.


Vukovarci pričaju o budućnosti grada

Nezaposlenost je u Vukovaru iznad hrvatskog prosjeka – iznosi 17,3 posto. Posao nema 2.500 hiljade ljudi.

U vukovarskim školama, srpska djeca su odvojena od hrvatske, ali u kafićima gdje izlaze mladi, situacija je nešto drugačija.

Selena Ostojić (22), DJ i aktivistica mirovne grupe mladih Dunav rekla je za Al Jazeeru da se prije par godina „ znalo točno gdje ko ide i gdje je ko dobrodošao. Međutim, s vremenom, situacija se promijenila, znači sad svi se družimo. Svi smo, ‘ajmo reć bolji nego što smo bili.”

Bitka za Vukovar počela je 25. augusta, a završila 18. novembra 1991. godine slomom odbrane grada koji je branilo oko 1.800 pripadnika Zbora narodne garde i policije te dragovoljaca Hrvatskih oružanih snaga, ustrojenih u 204. vukovarsku brigadu.

U napadu Jugoslovenske narodne armije i srpskih paravojnih jedinica, do sloma obrane grada poginulo je 1.624, a ranjeno više od 2500 ljudi, prema podacima vukovarske bolnice.

U srpske koncentracione logore odvedeno je oko 7.000 branitelja i civila, a iz grada prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.

Na popisu zatočenih i nestalih osoba iz rata u Hrvatskoj još je 306 osoba sa područja Vukovara.

Izvor: Al Jazeera i agencije