Karadžić želi pauzu uoči rasprave o Srebrenici

Bivši predsjednik Republike Srpske zatražio je da mu Vijeće Haškog tribunala odobri jednomjesečnu pauzu u suđenju prije početka izvođenja dokaza koji se odnose na genocid počinjen u julu 1995. godine u Srebrenici.

U podnesku sudijama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), Radovan Karadžić je istakao da njegovo suđenje teče “punom parom” od maja ove godine, te stoga nije bio u mogućnosti izvršiti pripremu za početak izvođenja dokaza koji se odnose na Srebrenicu, javila je Fena.

“Odbrana nije imala dovoljno vremena ili resursa kako bi se spremila za dokaze u vezi sa Srebrenicom. Tim odbrane visi na noktima u nastojanjima da izdrži tempo izvođenja dokaza u odnosu na zločine u općinama”, naveo je Karadžić u podnesku.

Više prekida

Karadžić, koji se brani sam, kazao je i da njegova priprema za dio suđenja koji će se odnositi na dešavanja u Srebrenici 1995. godine trpi zbog kašnjenja Haškog tužilaštva u dostavljanju oslobađajućih dokaza odbrani.

Vijeće Haškog tribunala odluku o ovom zahtjevu optuženog Karadžića donijet će naknadno, javio je BIRN.

Haško tužilaštvo tereti Karadžića za genocid počinjen u julu 1995. u Srebrenici, kao i u još sedam bosanskohercegovačkih općina tokom 1992. godine.

U optužnici stoji i da je Karadžić odgovoran za progon Bošnjaka i Hrvata iz 20 općina u BiH, te granatiranje i snajperisanje Sarajeva, kao i uzimanje pripadnika međunarodnih snaga za taoce, između 1992. i 1995. godine.

Suđenje Karadžiću već je više puta prekidano kako bi se odbrana upoznala sa dokazima Haškog tužilaštva. Karadžić je uhapšen u julu 2008., nakon višegodišnjeg bjekstva, a suđenje mu je započelo u oktobru 2009. godine.

Pod krinkom

U Beogradu se niz godina krio pod krinkom bioenergetičara Dragana Davida Dabića, te je čak držao predavanja i surađivao s časopisom Zdrav život.

Pojavljivao se na javnim mjestima i manifestacijama alternativne medicine. Svi ljudi koji su s Karadžićem komunicirali u više navrata, nakon njegovog hapšenja redom su izjavljivali kako nisu mogli pretpostaviti o kome se radi.

Karadžić je masovna pogubljenja Bošnjaka u Srebrenici, nakon ulaska srpske vojske 11. jula 1995. godine, koji je zvanično okvalificiran genocidom, u Hagu nazvao “mitom s pretjeranim brojem žrtava“.

„Oni su tamo napravili svetište, to je mit“, izjavio je ranije Karadžić.

On odbacuje optužbe i za prisilno preseljavanje Bošnjaka i Hrvata iz Republike Srpske, rekavši da su oni odlazili dobrovoljno i organizirano, uz pomoć Međunarodnog crvenog križa i UNHCR-a.

Izvor: Agencije