Razgovori o bh. vladi iduće sedmice
Lideri Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine, Milorad Dodik i Dragan Čović, izrazili su uvjerenje da bi naredne sedmice mogao biti održan novi sastanak najznačajnijih političkih lidera, a da se do kraja novembra može postići dogovor o novom Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.
Čović je kazao da bi domaćin novog sastanka “šestorke” trebao biti lider HDZ-a 1990 Božo Ljubić, a da nema nijednog razloga da Vijeće ministara ne bude formirano prije sjednica 7, 8. i 12. decembra u Briselu, kada će biti razmatrana situacija u Bosni i Hercegovini.
I Dodik i Ćović su na sastanku u srijedu navečer u Laktašima ponovili ranije stavove svojih stranaka o formiranju Vijeća ministara te odbacili bilo kakvo postavljanje uvjeta, jer je, kako navode, na nivou Bosne i Hercegovine potrebna jednakost sva tri naroda, prenosi agencija Fena.
Ljubić poslao poziveLjubić je na adresu pet kolega, predsjednika stranaka koje čine kolegije oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, poslao inicijativu za održavanje multilateralnog sastanka lidera političkih stranaka krajem sljedeće sedmice.
Tačan termin i satnicu nije u pozivu odredio, nego će to, kako je kazao, iskomunicirati s kolegama u međuvremenu.
“Tema sastanka treba biti dogovor o uspostavi Vijeća ministara, dogovor o bitnim reformama na europskom putu – popis stanovništva, zakon o sustavu državne pomoći i da napravimo inventuru i pokušamo dogovoriti o principima za prtovedbu presude Evropskog suda u Strazburu”, kazao je Ljubić u četvrtak u Sarajevu.
Izrazio je nadu da će sastanak biti održan krajem sljedeće sedmice, navodeći da je u inicijativi naglasio da bi taj sastanak trebao biti održan u zgradi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, u njegovom uredu.
Odgovarajući na novinarsko pitanje, Ljubić je kazao da nisu raspodijelili ministarska mjesta i da “to nije osnovni cilj sastanka”.
“Osnovni cilj sastanka je dogovoriti Vijeće ministara, koje će biti uspostavljeno, uvjeren sam, na principima na kojima je uspostavljena i Bosna i Hercegovina, što podrazumijeva da će legitimni predstavnici tri konstitutivna naroda i građana predložiti odgovarajuće kadrove na mjesta koja su Ustavom predviđena za te narode”, rekao je Ljubić.
Čović je izrazio uvjerenje da je do kraja novembra moguće postići takav dogovor, ali da na nivou Bosne i Hercegovine ne smije biti urađeno ono što se desilo kod formiranja federalne vlasti, jer bi to “bio krah Bosne i Hercegovine”.
Ponovljeni stavovi
Lider HDZBiH tvrdi da izbor predsjedavajućeg Vijeća ministara već duže vrijeme nije sporno pitanje, jer je izvjesno da će to biti kandidatkinja HDZBiH Borjana Krišto.
Dodik je izrazio spremnost da se nastave sastanci šest političkih lidera o formiranju vlasti na nivou Bosne i hercegovine, a da bi novi trebao sazvati Ljubić.
Vjeruje da to podržava i predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Mladen Bosić, stranke s kojom SNSD ima potpisan sporazum o zajedničkom djelovanju na nivou Bosne i Hercegovine, te ponavlja stavove da predstavnici tih stranaka traže četiri ministarska mjesta, među kojima i resor diplomatije.
Ponovio je tvrdnju da su odgovorni za dosadašnji zastoj u izboru Vijeća ministara Socijaldemokratska partija (SDP) Bosne i Hercegovine i Stranka demokratske akcije (SDA).
“Lider SDA Sulejman Tihić i SDP-a Zlatko Lagumdžija gurali su priču o pripadnicima naroda i na taj način doveli kompletnu situaciju u Bosni i Hercegovini u poziciju neizvjesnosti, uz zahtjev Tihića za navodnu raspodjelu važnijih mjesta na bazi popisa iz 1991 godine, koji ne postoji kao osnova u Ustavu Bosne i hercegovine i Dejtonskom sporazumu”, rekao je Dodik.
“Postoji paritet, balans i konsenzus i to je nešto pri čemu mi ostajemo. Na nivou zajedničkih organa Bosne i Hercegovine može da se bira ništa na bazi bilo kog popisa, to može da se uradi u lokalnim zajednicama eventualno, ali ni to nije predviđeno važećim Ustavom BiH”, ustvrdio je lider SNSD-a.
Popis iz 1991. godine
On je uputio poziv političkim partnerima da se, kako kaže, vrate u ustavne okvire i pristupe izboru Vijeća ministara onako kako je to rađeno i ranije.
Optužio je i visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentina Inzka da je ranijom odlukom promijenio način izbora, ukinuo rotacije i doveo Bosnu i Hercegovinu u pat poziciju te ponovio da stranci nikako ne mogu učestvovati u dogovoru o Vijeću ministara.
Dva HDZ-a onemogućila su postizanje dogovora u Brčkom, pa je na njima da pokrenu inicijativu o formiranju državne vlasti, izjavio je u četvrtak zamjenik predsjednika SDA Asim Sarajlić.
On je na konferenciji za novinare u Sarajevu kazao kako očekuje poziv od Ljubića za nastavak razgovora i eventualnog dogovora o formiranju Vijeća ministara.
“SDA ima konstruktivnu ulogu u procesima formiranja vlasti u Bosni i Hercegovini i ponavljamo da je neophodno što prije uspostaviti državnu vlast”, rekao je Sarajlić.
Podsjetio je da je Tihić predložio liderima političkih stranaka sporazum o etničkoj zastupljenosti na glavnim pozicijama u institucijama Bosne i Hercegovine.
“Sporazum je utemeljen na Ustavu Bosne i Hercegovine i još je jedan u nizu konkretnih prijedloga SDA radi što efikasnijeg i jednostavnijeg funkcioniranja budućeg Vijeća ministara te rješavanja situacija u državnim institucijama poput Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), Uprave za indirektno oporezivanje (UIO)…”, kazao je Sarajlić.
Ovaj sporazum predviđa da, u skladu s članom IX tačka 3. Ustava Bosne i Hercegovine imenovanja treba odražavati etnički sastav Bosne i Hercegovine prema popisu stanovništva iz 1991. godine.
Daleko od završenog
“Očigledno je da je posao u Bosni i Hercegovini daleko od završenog”, izjavio je u srijedu Inzko u obraćanju Komisiji za evropska pitanja njemačkog Bundestaga u Berlinu.
On je kazao da neuspjeh u formiranju državne vlade te činjenica da država nije u mogućnosti usvojiti budžet za 2011. godinu otkrivaju “strukturalne slabosti dejtonskog koncepta”.
Ova situacija otežava funkcioniranje zemlje, umjesto da se omogući njen razvoj.
Visoki predstavnik je naglasio da su posljedice trenutne političke situacije vrlo loše, prenosi Fena.
“U posljednjih godinu dana došlo je do značajnog smanjenja direktnih stranih investicija, oko pola miliona ljudi je nezaposleno, a penzioni sistemi s velikim naporima isplaćuju penzije”, rekao je Inzko.
“Dejtonski sporazum i koraci koji su načinjeni kako bi se sporazum proveo ne mogu se vratiti unazad jednostranim potezima”, kazao je on i dodao da su “država Bosna i Hercegovina i njene institucije još uvijek ranjive bez zaštite visokog predstavnika”.
Visoki predstavnik je, također, naglasio da su pristupanje Evropskoj uniji (EU) i NATO-u procesi koji imaju potencijal da potaknu pozitivne promjene.
On je zaključio kako je cilj jaka i funkcionalna država, kao i jaki i funkcionalni entiteti, koji zajedno rade u interesu građana.
Izvor: Al Jazeera i agencije