Srbiji status kandidata, Crnoj Gori početak pregovora

Evropska komisija (EK) preporučila je Vijeću Evropske unije (EU) da Srbiji dodijeli status zemlje kandidata, a Crnoj Gori datum za početak pregovora.
Ovo je u Briselu objavio evropski ko mesar za proširenje Stefan Fuelle pred članovima Odbora za vanjsku politiku Evropskog parlamenta (EO), dodavši da je Bosna i Hercegovina ocijenjena negativno.
Pregovori o članstvu bit će otvoreni čim Srbija ostvari napredak u rješavanju pitanja koja su već “na stolu” u dijalogu s Prištinom, javio je Tanjug.
Riječ je o pitanju telekomunikacija, energetike, diploma i regionalnog predstavljanja Kosova.
“Današnja preporuka za Crnu Goru i Srbiju pokazuju da proces proširenja potiče reforme na terenu i pomaže u stvaranje stabilnije i prosperitetnije Evrope. Transformacijska moć procesa proširenja šalje snažnu poruku nade u ovim izazovnim vremenima i za zemlje kandidate i zemlje potencijalne kandidate”, rekao je Fuelle.
EK je prihvatila takozvani paket o proširenju, koji sadrži izvještaj o napretku svih zemalja kandidata i potencijalnih kandidata, povoljno mišljenje za pristupanje Hrvatske EU, mišljenje o kandidaturi Srbije i strategiju proširenja za sljedeću godinu, javila je Hina.
“EK je zaključila da je Srbija spremna za dobivanje statusa kandidata”, piše u mišljenju, dok će preporuka za početak pregovora ovisiti o napretku u dijalogu s Kosovom i normalizacijom na sjeveru Kosova.
Hapšenje Mladića i Hadžića
Srbija je nakon hapšenja optuženih za ratne zločine Ratka Mladića i Gorana Hadžića očekivala da će dobiti i kandidatski status i datum.
Međutim, napetost na sjeveru Kosova i prekid dijaloga mogu dovesti u pitanje taj cilj.
Njemačka je otvoreno zatražila od Srbije da rasformira paralelne strukture na sjeveru Kosova.
Ako zemlje članice odobre Srbiji status kandidata, ona će za dobivanje datuma za početak pregovora morati ispuniti niz zahtjeva vezanih uz normalizaciju odnosa s Kosovom.
Preporuka EK-a ne znači automatski stjecanje kandidatskog statusa, jer zadnju riječ imaju zemlje članice, koje će se o tome izjasniti na sastanku na vrhu 9. decembra.
Odluka je donesena samo ako za nju glasuju sve države članice.
EK pohvaljuje Srbiju da je saradnju s Haškim tribunalom (ICTY) dovela na “puni zadovoljavajući nivo”.
Šef Delegacije EU u Srbiji Vensan Deger uručio je u Beogradu premijeru Srbije Mirku Cvetkoviću preporuku EK-a o kandidaturi Srbije za članstvo u EU.
Ministar vanjskih poslova Italije Franco Frattini izjavio je da se njegova zemlja zalaže za ubrzano približavanje Srbije EU.
Poslije susreta s potpredsjednikom Vlade Srbije Božidarom Đelićem, on je rekao da se nada da će Srbija biti zadovoljna poslije iznošenja mišljenja EK-a.
Posredovanje Brisela
Frattini i Đelić su se složili da je Italija ključni trgovinski partner Srbije i ocijenili da će ta zemlja postati jedan od najvećih investitora u mjesecima koji dolaze, kada će prva vozila kretnuti sa trake fabrike Fijat u Kragujevcu.
Kada je riječ o datumu početka pregovora o pristupu EU, Frattini je kazao da želi “ohrabriti sve političke snage u Srbiji da ne dozvole da moguća razmimoilaženja idu na uštrb interesa i evropskih integracija Srbije”.
“Italija će nastaviti podržavati dijalog Beograda i Prištine, uz posredovanje Brisela“, rekao je Frattini.
Đelić je naglasio da je danas veliki dan za evropski put Srbije.
EK je istakla napredak u usklađivanju srbijanskog zakonodavstva s evropskim, pogotovo u području carina, poreza, ekonomske i monetarne unije, statistike, preduzeća i industrijske politike, javila je Srna.
“Analiza pokazuje da Srbija ima generalno dobru administrativnu sposobnost i potencijal da preuzme odgovornosti članstva u EU u srednjeročnom periodu”, ocjena je EK-a.
Što se tiče Crne Gore, EK je zaključila da je ta zemlja postigla dobar napredak u sedam ključih područja koje je Brisel ustanovio prošle godine i da zaslužuje datum za početak pregovora.
Od Podgorice se traži da nastavi s reformama kako bi učvrstila rezultate u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala te da osigura punu provedbu zakona protiv diskriminacije.
Izvještaj o stagnaciji
Bosna i Hercegovina ocijenjena je vrlo negativno. EK navodi da je ukupna brzina reformi bila “vrlo ograničena”.
Činjenica da ni više od godina nakon izbora nije uspostavljena vlada na državnom nivou onemogućila je napredak u ključnim reformama potrebnim za napredak na putu prema EU, navodi EK.
Komisija ističe da Bosna i Hercegovina treba uskladiti svoj Ustav s Konvencijom o ljudskim pravima.
Riječ je o tome da se i pripadnicima nacionalnih manjina, onima koji nisu iz redova triju konstitutivnih naroda, osigura pravo da budu birani na sve funkcije.
Također se traži donošenje zakona o državnoj pomoći na državnom nivou.
Prema izvorima iz EK-a, Bosna i Hercegovina ne bi trebala ni podnositi zahtjev za članstvo dok ne ispuni ta dva zahtjeva.
Biosna i Hercegovina je jedina zemlja jugoistočne Evrope koja još nije podnijela zahtjev za članstvo u EU.
Visoki dužnosnik EK-a koji je želio ostati neimenovan rekao je bi se ovogodišnji izvještaj za Bosnu i Hercegovinu trebalo zvati “izvještaj o stagnaciji, a ne o napretku”.
EK je i ove godine preporučila Vijeću EU) da odredi datum za početak pregovora s Makedonijom, koja na to čeka još od decembra 2005. godine, kada je dobila kandidatski status.
Međutim, spor s Grčkom oko imena zemlje onemogućio je početak pregovora.
Teško očekivati pomak
EK već treću godinu preporučuje otvaranje pregovora s Makedonijom, ali dok se ne dogovori s Grčkom oko imena teško se može očekivati pomak.
Albanija je, zajedno s Bosnom i Hercegovinom, najmanje napredovala u ispunjavanju kopenhaških političkih kriterija te se kaže da je ostvaren “ograničen napredak”.
EK je u novembru prošle godine objavila mišljenje o albanskom zahtjevu za članstvo, ali bez preporuke da dobije kandidatski status.
Kosovo je u specifičnoj situaciji, jer pet od 27 zemalja članica ne priznaju njegovu nezavisnost.
EK zaključuje da je Kosovo nastavilo s naporima na usklađivanju svog zakonodavstva s evropskim standardima i da je u nekim područjima postiglo napredak.
EK poziva Kosovo da pripremi sveobuhvatnu strategiju za sjever zemlje, koji je većinski naseljen Srbima.
EK ističe da Priština treba pokušati “pridobiti” srpsko stanovništvo na sjeveru zemlje, ističući da je to dobro provedeno u srpskim enklavama u drugim dijelovima Kosova.
Izvor: Agencije