Trump i Merz razgovarali o trgovini, izdacima za NATO i ruskom ratu protiv Ukrajine

Njemački kancelar Friedrich Merz pozvao je SAD da izvrši veći pritisak na Rusiju kako bi okončala svoj trogodišnji rat protiv Ukrajine.

“Znate da smo dali podršku Ukrajini i da tražimo veći pritisak na Rusiju”, rekao je Merz američkom predsjedniku Donaldu Trumpu na početku njihovog sastanka održanog u četvrtak u Ovalnom uredu.

Merz je naglasio da je Njemačka “na strani Ukrajine”, dok je Trump usporedio rat s borbom između dvoje male djece koja se mrze.

“Ponekad je bolje pustiti ih da se neko vrijeme bore, a zatim ih razdvojiti”, rekao je Trump. Dodao je da je tu analogiju prenio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u njihovom telefonskom razgovoru u srijedu.

Na pitanje o Trumpovim komentarima dok su dvojica čelnika sjedila jedan pored drugoga, Merz je naglasio da su se i on i Trump složili “u vezi ovog rata i koliko je ovaj rat užasan”, ukazujući na američkog predsjednika kao “ključnu osobu na svijetu” koja bi mogla zaustaviti krvoproliće.

Al Jazeerina reporterka Kimberly Halkett je javila da, iako su se njih dvojica složila da rat mora završiti, način kako da se to dogodi “se čini spornom tačkom”.

“Ono što smo vidjeli jest da je njemački kancelar sugerirao i istaknuo da… Rusija nastavlja uzvraćati napadima na civilne ciljeve, dok je, kada je riječ o Ukrajini, fokus u očima Njemačke bio isključivo na vojnim ciljevima unutar Rusije”, rekla je iz Washingtona.

Halkett je dodala da je Trump tokom sastanka otkrio da je “preklinjao ruskog predsjednika da ne uzvraća za napad koji se dogodio tokom vikenda… a Vladimir Putin je rekao da će napasti bez obzira na sve.”

‘Pristojan’ odnos

Sastanak u četvrtak bio je prvi put da su se dvojica čelnika lično sastala. Nakon razmjene kurtoaznih riječi – Merz je Trumpu dao rodni list u zlatnom okviru djeda američkog predsjednika, Friedricha Trumpa, koji je imigrirao iz Njemačke – dvojica čelnika trebala su razgovarati o pitanjima poput Ukrajine, trgovine i potrošnje NATO-a.

Trump i Merz su nekoliko puta razgovarali telefonom, bilateralno ili s drugim evropskim čelnicima, otkako je Merz preuzeo dužnost 6. maja. Njemački dužnosnici kažu da su dvojica čelnika počela graditi “pristojan” odnos, a Merz želi izbjeći antagonizam koji je definirao Trumpov odnos s jednom od njegovih prethodnica, Angelom Merkel, u prvom mandatu republikanskog predsjednika.

Merz (69), koji je na dužnost došao s bogatim poslovnim iskustvom, konzervativni je bivši Merkelin suparnik koji je preuzeo njenu stranku nakon što se povukla iz politike.

Merz se posvetio diplomatiji oko Ukrajine, putujući u Kijev s drugim evropskim čelnicima nekoliko dana nakon što je preuzeo dužnost i primivši Zelenskog u Berlinu prošle sedmice.

Zahvalio je Trumpu na njegovoj podršci bezuvjetnom prekidu vatre, odbacivši ideju “diktiranog mira” ili “podčinjavanja” Ukrajine te zalažući se za veće sankcije protiv Rusije.

Zapadno jedinstvo

U njihovom prvom telefonskom razgovoru otkako je Merz postao kancelar, Trump je rekao da će podržati napore Njemačke i drugih evropskih zemalja za postizanje mira, prema saopćenju njemačke vlade. Merz je također prošli mjesec rekao da je “od najveće važnosti da politički Zapad ne dopusti da bude podijeljen, stoga ću nastaviti ulagati sve napore kako bih stvorio najveće moguće jedinstvo između evropskih i američkih partnera”.

Pod Merzovim neposrednim prethodnikom, Olafom Scholzom, Njemačka je postala drugi najveći dobavljač vojne pomoći Ukrajini nakon Sjedinjenih Američkih Država. Merz je obećao nastaviti podršku, a prošle sedmice se obavezao da će pomoći Ukrajini u razvoju vlastitih raketnih sistema dugog dometa koji bi bili slobodni od bilo kakvih nametnutih ograničenja dometa.

Kod kuće, Merzova vlada intenzivira napore koje je Scholz započeo kako bi ojačao njemačku vojsku nakon što je Rusija pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu. U Trumpovom prvom mandatu, Berlin je bio meta njegova gnjeva jer nije ispunio trenutni NATO-ov cilj od dva posto bruto domaćeg proizvoda za odbranu, a Trump sada od saveznika traži najmanje pet posto.

Dužnosnik Bijele kuće rekao je da je nadolazeći samit NATO-a u Nizozemskoj kasnije ovog mjeseca “dobra prilika” za Njemačku da se obveže na ispunjavanje te granice od pet posto.

Tokom njihovog sastanka u četvrtak, Trump je Merza opisao kao dobrog predstavnika Njemačke, ali i “teškog”, za šta je sugerirao da je kompliment. Rekao je da će američke trupe ostati u Njemačkoj i rekao je da je pozitivno što Berlin troši više novca na odbranu.

‘OK za tarife’

Još jedan glavni prioritet za Merza je da ponovno pokrene njemačku ekonomiju, najveću u Evropi, nakon što se smanjila u posljednje dvije godine. Želi je učiniti “lokomotivom rasta”, ali Trumpove carinske prijetnje potencijalna su prepreka za zemlju čiji je izvoz bio ključna snaga. Trenutno se predviđa stagnacija ekonomija 2025. godine.

Njemačka je prošle godine u SAD izvezla robu u vrijednosti od 160 milijardi dolara, prema podacima Zavoda za popis stanovništva. To je bilo gotovo 85 milijardi dolara više od onoga što je SAD poslao Njemačkoj, što je trgovinski deficit koji Trump želi izbrisati.

“Njemačka je jedan od velikih investitora u Americi”, rekao je Merz novinarima u četvrtak ujutro. “Samo nekoliko zemalja ulaže više od Njemačke u SAD. Na trećem smo mjestu po direktnim stranim ulaganjima.”

Sjedinjene Američke Države i Evropska unija pregovaraju o postizanju trgovinskog sporazuma, koji bi bio ključan za njemačku ekonomiju koja je pretežno usmjerena na izvoz, ali Trump je rekao da bi mu bio u redu sporazum ili carine.

“Nadam se da ćemo na kraju postići trgovinski sporazum”, rekao je Trump. “OK su mi tarife ili ćemo sklopiti trgovinski sporazum.”