Izrael očekuje novu rundu rata s Iranom uprkos primirju

Izraelski list Maariv osvrnuo se na političke i sigurnosne procjene koje ukazuju na to da nedavno postignuto primirje između Izraela i Irana, uz američko posredovanje, nije okončalo sukob između dvije strane, već je označilo početak nove, još opasnije faze.

Anna Brasky, politička dopisnica lista Maariv, prenosi izraelske političke procjene prema kojima pitanje više nije „hoće li se borbe nastaviti?“, već „kada i na kojem će frontu izbiti sljedeća runda?“

Uprkos relativnom zatišju Izrael i dalje smatra da je zaustavljanje iranskog nuklearnog programa „najviši nacionalni cilj“, dok Iran odbija odustati od svog nuklearnog programa. Politička dopisnica tvrdi da se akteri nisu promijenili i da se „igra nastavlja“, bez ikakvih iluzija da je sukob završen.

Ovakvo viđenje temelji se na izjavi šefa Mossada Davida Barnee koji je dan i po nakon stupanja primirja na snagu rekao: „Nastavit ćemo pomno pratiti sve projekte u Iranu, koje poznajemo veoma detaljno. Bit ćemo tamo kao što smo bili i do sada“. Izraelski posmatrači ovu izjavu tumače kao nagovještaj da je zatišje samo privremeno.

Izvještaj smatra da prekid vatre nije rezultat dubokog diplomatskog procesa, već privremeni balans interesa. Izrael je nastojao postići taktičko postignuće uništavanjem iranskih nuklearnih postrojenja i vojnih baza, dok je Iran izbjegavao otvoreni sukob s američkim zračnim snagama, koje su napale nuklearne reaktore u Fordowu, Isfahanu i Natanzu.

Politička dopisnica lista dodaje da sporazum o prekidu vatre, postignut uz posredovanje SAD-a, nema mehanizme nadzora ili stalne komunikacijske kanale, a ne uključuje ni jasne obaveze zaustavljanja iranskog nuklearnog programa ili programa balističkih raketa dugog dometa.

Brasky vjeruje da bi mir u regiji mogao biti uništen u bilo kojem trenutku, bilo raketom ispaljenom iz Libana, dronom iz Jemena ili čak medijskim izvještajem o napadu u Siriji.

Izraelske procjene upozoravaju na novi obrazac sukoba, koji se ogleda u kratkim, fokusiranim, ali destruktivnim rundama koje se ponavljaju svakih nekoliko mjeseci na više frontova, poput Libana, Sirije i Zaliva. To ugrožava regionalnu stabilnost i zahtijeva sve intenzivniju američku uključenost kako bi se spriječilo da eskalacija preraste u sukob velikih razmjera.

Dopisnica tvrdi da „postojeća napetost, nepovjerenje i neriješeni sukob o budućnosti iranskog nuklearnog programa neće nestati sami od sebe, čak i ako se međunarodni akteri poput Rusije, Evropske unije ili zalivskih zemalja uključe u diplomatske napore.

Trump i složenost krize

Kada je riječ o SAD-u, Izrael vjeruje da će Washington ostati prisutan radi vlastitog interesa, naročito s predsjednikom Donaldom Trumpom na vlasti, koji je pokazao kontradiktorne stavove prema Iranu. Proglasio je kraj napada, a zatim potvrdio svoju spremnost za nove udare. Međutim, podrška Kongresa za bilo kakvu širu vojnu akciju nije zagarantirana, a američka javnost pokazuje zasićenje i nervozu prema bilo kakvom novom vojnom angažmanu u regiji.

Izraelski izvještaj navodi da ta američka kolebljivost predstavlja „stratešku slabost“ koja bi mogla dovesti Izrael pred tešku dilemu ako odluči izvesti još jedan preventivni udar.

Politička dopisnica lista Maariv ukazuje na mogućnost jačanja službenih iranskih stavova koji odbacuju nuklearni sporazum, što bi dodatno otežalo postizanje bilo kakvog dugoročnog diplomatskog rješenja.

Također kritizira način na koji je Trump pristupio rješavanju krize, rekavši da igra prema pravilima industrije zabave. Kaže da je američku intervenciju vodio poput dobro napisane sezone dramske serije, s iznenađenjima, napetošću, eksplozijama i naizgled zadovoljavajućim završetkom. Trump je šokirao svijet bombardiranjem iranskih nuklearnih postrojenja, a zatim je iz svog političkog šešira izvukao iznenađujući sporazum o prekidu vatre. Kao da završava sezonu neke serije i poručuje publici „hvala na gledanju“. Čak je ovu rundu nazvao „dvanaestodnevnim ratom“.

Međutim, stvarnost je pokazala da se razmjena vatre nastavila i nakon objavljivanja primirja, uprkos američkom pritisku. Takva situacija nameće pitanja: „Predstavlja li ovaj razvoj događaja prekretnicu na putu regionalnog pomirenja ili samo privremenu pauzu prije novog kruga nasilja?“

Brasky također ističe da detalji prekida vatre ostaju nejasni, posebno kada je riječ o razmjerima štete nanesene iranskom nuklearnom programu. Postoje kontradiktornosti između procjene Bijele kuće koja tvrdi da je program u potpunosti uništen i obavještajnih izvještaja koje je objavila američka mreža CNN, prema kojima je šteta ograničena na kašnjenje od svega nekoliko mjeseci.

Dopisnica se osvrnula i na Trumpov potez nakon objave prekida vatre, kada je zahtijevao da Izrael otkaže suđenje premijeru Benjaminu Netanyahuu, povezujući to sa savezom između SAD-a i Izraela.

Smatra da iza te izjave stoji jasnija poruka: „Američka odbrana Izraela ima svoju cijenu. Ta cijena, barem prema Trumpovoj logici, mogla bi izgledati ovako: „otvorena saradnja s američkim vodstvom i očuvanje pune političke lojalnosti, čak i na nestabilnim terenima poput palestinskog pitanja ili nuklearnog sporazuma“.

Dodala je: „Možda ćemo uskoro otkriti da Amerikanci imaju nacrt sporazuma o prekidu vatre u Pojasu Gaze, kojem bi se Izraelska vlada trebala pridružiti“.

Brasky na kraju izvještaja ističe da bi sukob između Izraela i Irana mogao eksplodirati u bilo kojem trenutku, sve dok Washington ne donese jasnu odluku hoće li nastaviti s inicijativom ili će se, prema njenim riječima, zadovoljiti ulogom posmatrača.