NATO se obavezao na veliko povećanje odbrambenih troškova koje je tražio Trump

Čelnici država NATO-a obavezali su se na samitu u Den Haagu da će podići ulaganja u odbranu na pet posto BDP-a te potvrdili čvrstu predanost članku 5 o uzajamnoj odbrani.

“Ujedinjeni, suočeni s dubokim sigurnosnim prijetnjama i izazovima, posebno dugoročnom prijetnjom koju Rusija predstavlja euroatlantskoj sigurnosti i trajnom prijetnjom terorizma, saveznici se obavezuju ulagati pet posto BDP-a godišnje u temeljne odbrambene potrebe, kao i u odbrambene i sigurnosne izdatke do 2035. godine kako bi osigurali svoje individualne i kolektivne obaveze, u skladu s člankom 3 Washingtonskog ugovora”, kaže se u završnoj deklaraciju koju su jednoglasno usvojili čelnici 32 države članica NATO-a.

“Ponovo potvrđujemo našu čvrstu predanost kolektivnoj odbrani, kako je utvrđeno u članku 5 Washingtonskog ugovora – da je napad na jednog napad na sve. Ostajemo ujedinjeni i nepokolebljivi u svojoj odlučnosti da zaštitimo naših milijardu građana, branimo Savez i čuvamo našu slobodu i demokraciju”, navodi se u deklaraciji.

U deklaraciji se također ističe da se obaveza od pet posto BDP-a sastoji od dvije kategorije ulaganja u obranu – 3,5 posto godišnje za temeljne odbrambene zahtjeve za postizanje ciljeva NATO-a o vojnim sposobnostima. Kaže se da su se saveznici složili da će podnositi godišnje planove u kojima će predstavljati vjerodostojan i postupan put do postizanja ovog cilja.

Obaveza trajne podrške Ukrajini

Što se tiče izdvajanja od 1,5 posto, to se, između ostalog, odnosi na zaštitu kritične infrastrukture, osiguranje civilne spremnosti i otpornosti, pokretanje inovacija i jačanje odbrambene industrijske baze.

U izračun odbrambenih izdataka bit će uključena pomoć koju saveznici daju Ukrajini.

Saveznici su u deklaraciji potvrdili obavezu trajne podrške Ukrajini, “čija sigurnost doprinosi našoj”, te će u tu svrhu prilikom izračuna odbrambenih izdataka saveznika uključiti izravne doprinose ukrajinskoj odbrani i njezinoj odbrambenoj industriji.

Glavni sekretar NATO-a Mark Rutte pozdravio je sporazum kao „transformacijski“, iako postoje jasne razlike unutar saveza.

Američki predsjednik Donald Trump, koji je više puta zagovarao veća izdvajanja za NATO, preuzeo je zasluge. „[To je] nešto što niko nije smatrao mogućim“, rekao je Trump na summitu. „Rekli su: ‘Vi ste to učinili, gospodine. Vi ste to učinili.’ Pa, ne znam jesam li to učinio, ali mislim da jesam.“

U potezu koji će vjerojatno zadovoljiti Trumpa, britanski premijer Keir Starmer rekao je u srijedu da Ujedinjeno Kraljevstvo očekuje da će do 2027. potrošiti najmanje 4,1 posto na odbranu i sigurnost.

Podjele oko potrošnje

Ali nisu svi za veće izdvajanje za odbranu. Španija je već izjavila da ne može ispuniti cilj od pet posto. Premijer Pedro Sanchez insistirao je da će se njegova vlada držati postojećeg praga od dva posto – mjerilo koje je prvi put postavljeno nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Španija je NATO-ova zemlja s najmanjim izdacima za odbranu. U 2024. godini potrošila je 1,24 posto i bila je među devet zemalja članica koje nisu ispunile cilj od dva posto.

Trump je brzo kritizirao stav Madrida, prijeteći odmazdom ekonomskim sredstvima. „Žele ostati na dva posto. Mislim da je to strašno“, rekao je američki predsjednik. „Pregovaramo o trgovinskom sporazumu sa Španijom – na kraju će platiti dvostruko.“ Belgija i Slovačka također su iznijele prigovore. Brisel je upozorio da je vremenski okvir nerealan, dok je Bratislava rekla da zadržava pravo samostalnog donošenja odluka o vlastitoj vojnoj potrošnji.

Dogovoreno je da se sljedeći samit održi 2026. u Turskoj, a nakon toga u Albaniji.