Hrvatska i Slovenija podržali veća izdvajanja za odbranu NATO-a
Hrvatska i Slovenija zabrinuti u ukupnom sigurnosnom globalnom situacijom, istakli su premijeri Andrej Plenković i Robert Golob.
Hrvatska i Slovenija pozdravljaju povećanje ciljeva NATO-a za izdvajanje za odbranu na pet posto BDP-a, složili su se u ponedjeljak u Črnomlju premijeri Andrej Plenković i Robert Golob, uoči ovosedmičnog sastanka na vrhu Saveza.
Dvojica premijera su u Črnomlju potpisala sporazum o izgradnji, upravljanju i održavanju mostova i drugih objekata na državnoj granici.
Nastavite čitati
list of 4 items- list 1 of 4Thompsonov koncert pokrenuo i desničarske hajke, ali i otpor ustašizaciji
- list 2 of 4Vraćanje vojnog roka u Hrvatskoj pred Saborom
- list 3 of 4Organizacije civilnog društva traže od Plenkovića osudu ustaštva
- list 4 of 4Plenković: ‘Thompsonov koncert nije promocija ustaštva’
“Obojica pozdravljamo fleksibilnost koja je dosegnuta definiranjem izdvajanja za obranu jer jedino na taj na način svaka država na svoj način doprinosi sigurnosti i odbrambenim sposobnostima cjelokupnog saveza”, rekao je Golob.
Očekuje se da će čelnici država članica NATO-a na samitu ove sedmice u Haagu potvrditi novi cilj izdvajanja za odbranu u visini od pet posto BDP-a.
Od tih pet posto, 3,5 posto bi išlo na čisto vojne izdatke, a preostalih 1,5 posto na troškove za projekte koji imaju civilnu i vojnu svrhu.
Plenković je, nazivajući pitanje izdvajanja za odbranu važnim i prioritetnim, istakao da Hrvatska već ispunjava “zadnji zavjet NATO-a, a to je da smo na preko dva posto”.
“Nove ambicije koje će biti definirane na samitu su u okviru onoga što smatramo realnim. Naša ambicija je biti na tri posto 2030.”, kazao je Plenković.
Dodao je da bi pet posto izdvajanja moglo biti dosegnuto za “nekoliko godina više od 2030, a prema ovome što je trenutno na stolu čak 2035.”, prenosi Hina.
Zabrinuti zbog globalne situacije
Plenković je istakao da je i Hrvatska, kao i Slovenija, jako zabrinuta ukupnom sigurnosnom globalnom situacijom.
“Ovo nije ‘business as usual’. Ruska agresija traje, veliki rat koji smo vidjeli od listopada 2023. između Izraela i Hamasa imao je nekoliko svojih faza i uključivanje Hezbollaha od libanonske strane, uključivanje Husa iz Jemena. Sada imamo izravan rat između Izraela i Irana”, kazao je Plenković, dodajući da zbog toga hrvatska vlada izražava duboku zabrinutost.
Izrael je 13. juna napao Iran, a u noći na nedjelju SAD-e se uključio napadom na tri iranska nuklearna postrojenja.
Plenković je naglasio da velika nestabilnost na Bliskom istoku može dovesti do niza posljedica poput rasta cijena energenata, ali i novih migracijskih valova, “koji će po dosadašnjoj praksi završavati na teritoriju evropskih država, što nosi čitav niz političkih, sigurnosnih, društvenih konzekvenci kakve smo imali nakon valova 2015. i 2016.”.
“Treća potencijalna opasnost su naravno i prijetnje terorističkim napadima koje se mogu događati bilo gdje diljem svijeta i sve to uzrokuje nestabilnost i nesigurnost naših državljana”, dodao je Plenković.
Slovenski premijer je rekao da neke aktivnosti izraelske vlade ne ulijevaju povjerenje zbog humanitarnog stanja u Gazi.
“Vrijeme će pokazati tko od njih misli iskreno. Nažalost nam neke aktivnosti, prije svega izraelske vlade, ne ulijevaju povjerenje u njihove riječi jer se situacija izrazito pogoršala u Gazi”, rekao je Golob koji je naglasio da je za Sloveniju jedina stvarna opcija mir.