Američki bombarderi B-2, nosači ‘razbijača bunkera’, na putu prema Bliskom istoku
Dva nevidljiva bombardera premjestila su se iz SAD-a na otok, sa namjerom da nastave prema bazi Diego Garcia u Indijskom okeanu, dovoljno blizu Irana.
Američki predsjednik Donald Trump prije nekoliko dana je rekao da će u roku od dvije sedmice donijeti odluku o mogućem uključenju u rat Izraela i Irana, no, kretanja američke vojske navode na špekulacije da bi ta odluka mogla ići ukorist njegovog najvećeg saveznika Izraela.
Prema američkoj vojsci, brojni nosači aviona koji se kreću u regiju Bliskog istoka to čine u normalnoj rotaciji ili kako bi zamijenili one koji su već tamo, javio je iz Washingtona Alan Fisher, reporter Al Jazeere.
Nastavite čitati
list of 4 items- list 1 of 4Novi talas bombardovanja širom Gaze
- list 2 of 4Američki general otkrio detalje napada na Iran: ‘Nisu nas vidjeli’
- list 3 of 4Koji američki avioni su bombardovali Iran
- list 4 of 4Trump: Uslijedit će ili mir ili tragedija za Iran
No, kako dodaje, u posljednja 24 sata objavljeno je da su se dva nevidljiva bombardera B-2 stealth premjestila iz SAD-a, iz svoje baze u Missouriju, na Guam u Pacifiku, sa namjerom da se nastave prema bazi Diego Garcia u Indijskom okeanu.
Kako kaže Fisher, ta baza je američkim bombarderima dovoljno blizu Iranu da im može služiti za punjenje goriva tokom eventualnih napada na njegove nuklearne lokacije skrivene duboko pod zemljom.
No, mogli bi biti i na Guamu, jer bi i dalje imali domet do Irana uz korištenje aviona za dopunjavanje goriva koji idu s njima.
Avion koji Izrael nema
Bombarderi B-2 stealth su zapravo jedini avioni koji mogu nositi takozvane bombe za uništavanje bunkera GBU-57, koje bi ciljale iranska nuklearna postrojenja, a Izreal ih nema.
Bomba GBU-57, s bojevom glavom od 13.607 kg, sposobna je prodrijeti 61 metar pod zemlju prije eksplozije, krećući se kroz stijenu i beton, a upravo ona nedostaje izraelskom arsenalu za njegov navedeni cilj sprečavanja Irana u izgradnji nuklearne bombe.
No, Trump treba uzeti u obzir mišljenje stručnjaka, koji tvrde da čak niti bombe za uništavanje bunkera neće moći prodrijeti dovoljno duboko da bi nanijele stvarnu štetu najvažnijem iranskom postrojenju Fordow, skrivenom u planini.
Ranije, britanski The Guardian je javio da je Trump sugerirao sigurnosnim zvaničnicima da bi imalo smisla da SAD pokrene napade na Iran samo ako bi bomba za uništavanje bunkera, takozvani “razbijač bunkera”, garantirano uništila postrojenje za obogaćivanje uranija u Fordowu.
Trumpu je rečeno da bi bacanje bombe GBU-57, teške 13,6 tona, efektivno eliminiralo Fordow, ali se čini da on nije u potpunosti uvjeren, rekli su izvori The Guardiana, te je odgodio odobravanje napada, dok istovremeno čeka da vidi hoće li prijetnja američkog sudjelovanja natjerati Iran na pregovore.
Zvaničnicima ministarstva odbrane koji su upoznati s raspravama rečeno je da korištenje konvencionalnih bombi, čak i u sklopu većeg paketa udarnog bombardiranja koje bi činilo nekoliko bombi GBU-57, ne bi prodrlo dovoljno duboko pod zemlju i da bi izazvalo samo dovoljno štete da uruši tunele i da ih zatrpa pod ruševinama, ali da bi postrojenje „preživjelo“ udar.
Može li bomba postići cilj?
Međutim, postoje ograničenja u onome što čak i najveća bomba za uništavanje bunkera može učiniti. Dok može proći kroz više od 60 metara standardnog betona koji može izdržati pritisak od 5.000 funti po kvadratnom inču (psi, ili 344,7 bara), to u slučaju betona dvostruke čvrstoće opada na svega osam metara.
Posljednjih godina Iran je znatno napredovao u području visokoučinkovitog betona (UHPC), proizvodeći materijal čvrstoće od 30.000 psi ili više.
Pitanje uspjeha i neuspjeha ove bombe u napadu na Fordow zavisi od toga koliko je iranski beton čvrst i debeo, te koliko je američka bomba nadograđena.