Federacija BiH dobila POSKOK, procesuirat će najviše zvaničnike u vlasti

Bosanskohercegovački entitet Federacija BiH dobila je novi posebni odjel entitetskog tužilaštva i Vrhovnog suda, čija će zadaća biti suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala od kojega se očekuju veliki rezultati, naročito kod procesuiranja zvaničnika povezanih s korupcijom.

Predstavljajući u ponedjeljak u Sarajevu početak funkcioniranja novog odjela, glavni tužilac Federacije BiH Munib Halilović, koji je već 11 godina na toj dužnosti, kazao je kako su tek u posljednjih godinu i po preduzete konkretne mjere na uspostavi “federalnog POSKOK-a”, iako je zakon o tome donesen prije više od decenije.

“Postoji znatan prostor za poboljšanje borbe protiv korupcije”, kazao je Halilović, aludirajući na ocjene kako je BiH premrežena korupcijom, prenijela je Hina.

POSKOK Federacije BiH, u kojem je predviđeno 88 radnih mjesta postao je operativan 30. aprila, no realno je očekivati da će on tek od kraja maja biti osposobljen za rad.

Za sada je imenovano šest tužilaca od odobrene kvote od njih deset.

“Znamo da su očekivanja od ovog odjela izrazito velika i vjerujemo da će odgovoriti tim očekivanjima”, kazao je Halilović.

Očekuje se kako će federalni POSKOK odmah preuzeti između 400 i 500 predmeta koje su otvorila kantonalna tužilaštva, a optužnice još nisu donesene.

Hrvoje Čabrajić koji je na čelu posebnog odjela kazao je kako će uz borbu protiv kriminala i korupcije odjel procesuirati i slučajeve terorizma i napada na ustavni poredak, no posebni napori bit će usmjereni na procesuiranje imenovanih zvaničnika za koje postoje indicije da su umiješani u korupciju.

‘Neće biti nedodirljivih’

Prioritet će pri tome biti najviši zvaničnici u tijelima vlasti.

“Neće biti nedodirljivih”, kazao je Čabrajić, ali je dodao kako ne treba očekivati “instant rezultate”, nego temeljiti rad jer je ovo, kako je istakao, “utrka na duge staze”.

Transparency International za BiH je u svom izvještaju iz marta ove godine upozorio kako pravosuđe BiH uporno popušta pred korupcijom kao i da u presudama dominiraju uslovne kazne, istrage se obustavljaju, oslobađajuće presude su sve češće, a broj osuđujućih presuda za visoku korupciju smanjen je u odnosu na prošlu godinu.

“Dok su u 2024. godini neka tužilaštva ostala bez ijedne podignute optužnice za krivična djela visoke korupcije, blaga krivična politika i trend smanjenja broja optužnica potvrđuju zabrinjavajuću nespremnost institucija da se ozbiljno suprotstave korupciji”, stoji u analizi TI-ja.

Naveli su kako je od 194 osuđujuće presude za korupciju skoro polovica značila uslovnu kaznu.

Sudovi u Bosni i Hercegovini su povećali i broj oslobađajućih presuda za 20 posto u 2024. godini u odnosu na godinu ranije uprkos činjenici da je, prema indeksu percepcije korupcije (CPI), BiH druga najkorumpiranija zemlja u Evropi i bilježi najgori rezultat od 2012. godine.