Šta slijedi nakon pooštravanja retorike EU-a prema Izraelu

Čelnici država članica Evropske unije pooštrili su ton prema Izraelu ove sedmice nakon novih zračnih napada u kojima su poginule stotine ljudi u Pojasu Gaze, ali ostaje da se vidi koliki će stvarni učinak imati ova promjena u tonu.

To je postalo očito prošlog ponedjeljka kada je Njemačka, jedan od najvjernijih saveznika Izraela, kritizirala intenziviranje izraelske ofanzive na Pojas Gaze. Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je da više ne razumije cilj izraelske vojske, upozorivši da više neće moći podržavati vladu Benyamina Netanyahua, protiv kojeg je Međunarodni krivični sud izdao nalog za hapšenje.

Merz je izjavio da se „način na koji je civilno stanovništvo pogođeno, kao što je to sve češće slučaj posljednjih dana, više ne može opravdati borbom protiv Hamasa“.

Oštriji ton Berlina naišao je na odjek prekjučer u Briselu, gdje je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, inače Njemica, opisala napade na civilnu infrastrukturu u Gazi proteklih dana kao „odvratne i nesrazmjerne“.

Jedan diplomata iz EU-a opisao je ovu retoriku predsjednice Komisije kao „snažnu i bez presedana“, koja je na strani Izraela od početka rata u Gazi.

Ovaj zvaničnik smatra da je promjena stava Friedricha Merza doprinijela ovoj promjeni u Briselu.

Julien Barnes-Dacey, šef programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku pri Evropskom vijeću za vanjske poslove (ECFR), izjavo je u podcastu ovog istraživačkog centra da su posljednjih sedmica uočene vrlo značajne promjene, ocijenivši da to odražava radikalnu promjenu u evropskom javnom mnijenju.

Dugotrajne podjele

Međutim, pretvaranje riječi u djela sasvim je druga stvar. Njemačka, glavni dobavljač oružja Izraelu nakon Sjedinjenih Američkih Država, odbacila je ove sedmice pozive da se zaustavi prodaja oružja vladi premijera Benjamina Netanyahua.

Ipak, u utorak je njemački ministar vanjskih poslova, u jedva prikrivenoj prijetnji, upozorio Izrael da ne prelazi granicu.

„Branimo vladavinu prava svugdje, a također i međunarodno humanitarno pravo. Kada vidimo njegovo kršenje, naravno da ćemo intervenirati i sigurno nećemo isporučivati oružje koje omogućuje daljnja kršenja“, rekao je Johann Wadephul.

Evropska unija odavno se suočava s teškoćama kada je riječ o utjecaju na sukob na Bliskom istoku, zbog dugotrajnih podjela među državama koje podržavaju Izrael i onima koje su sklonije podršci Palestincima.

Prošle sedmice EU je najavio da pokreće reviziju kako bi utvrdio pridržava li se Izrael načela ljudskih prava utvrđenih u Sporazumu o pridruživanju s EU-om, što je potez koji je podržalo 17 od 27 država članica bloka.

Visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas izjavila je u srijedu kako se nada da će ministrima vanjskih poslova na sastanku 23. juna u Briselu predstaviti opcije o sljedećim koracima.

Za potpunu suspenziju sporazuma između EU i Izraela potreban je konsenzus svih država članica, što diplomati smatraju gotovo nezamislivim.

EU je najveći trgovinski partner Izraela, a vrijednost razmjene roba dostigla je 42,6 milijardi eura u 2024. godini, dok je trgovina uslugama 2023. iznosila 25,6 milijardi eura.

Jedan diplomata iz EU-a ističe da još nije jasno postoji li dovoljna podrška za ovaj potez, koji treba podržati 15 država članica, što predstavlja 65 posto stanovništva EU-a.

Kristina Kausch, stručnjakinja za Bliski istok u istraživačkom centru Njemačkog Maršalovog fonda (German Marshall Fund), smatra da je prerano govoriti o promjeni evropske politike.

Međunarodni pritisak

Međutim, raste zamah za pojačavanje pritiska na Izrael, a predvode ga najglasniji kritičari, poput Španije, Belgije i Irske.

„Moje lično mišljenje je da ovo vrlo blizu genocidu“, rekao je belgijski ministar vanjskih poslova Maxime Prevot. „Ne znam kakve se još strahote trebaju dogoditi prije nego što se usudimo upotrijebiti tu riječ“.

Izrael se suočava sa sve većim optužbama za genocid protiv Palestinaca, koje iznose Ujedinjeni narodi, organizacije za ljudska prava, sve veći broj država i umjetnici širom svijeta, dok Izrael odbacuje te optužbe.

Sljedeći konkretan korak mogao bi biti šire priznanje palestinske države, a Francuska nastoji krenuti naprijed s tim prije konferencije UN-a u junu.

„Hoće li to imati trenutni utjecaj? Vjerovatno ne“, rekao je Julien Barnes-Dacey, voditelj programa za Bliski istok pri Evropskom vijeću za vanjske odnose. „Mislim da će imati utjecaja ako Izrael shvati da više nema slobodu koju je imao tako dugo“, dodao je.