Dodik nudi Trumpu rudna bogatstva BiH ako podrži njegov ostanak na vlasti

Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik rekao je da ga se pokušava eliminirati iz politike, jer je “prepreka nastojanjima evropskih zemalja predvođenih Njemačkom da preuzmu kontrolu nad rudnim bogatstvom Bosne i Hercegovine”, pa ih je ponudio Donaldu Trumpu pod uvjetom da mu omogući ostanak na vlasti.

Dodik je organizirao vanredno zasjedanje Narodne skupštine RS-a kako bi ponovo govorio o viđenju stanja u Bosni i Hercegovini, a pritom je rekao kako je u pozadini sadašnje krize u BiH “pokušaj otimačine” mineralnog bogatstva kojega provodi visoki predstavnik Christian Schmidt, nazvavši ga “agentom za nekretnine”.

Bojkot opozicije

Iznio je ponudu SAD-u, odnosno Trumpovoj administraciji za partnerstvo, u saradnji s Mađarskom, Srbijom, Rusijom, Evropksom unijom i Kinom, u istraživanju nalazišta minerala, uz uvjet da mu “garantiraju prava”, odnosno “suverenitet Republike Srpske”.

“U tom smo vam slučaju partneri u ovom poslu”, kazao je Dodik, koji je pod američkim sankcijama od 2017. godine, a njegov govor u Narodnoj skupštini RS-a bojkotirali su opozicioni zastupnici.

Uz SAD-e, sankcije rukovodstvu RS-a do sada su uvele Njemačka, Austrija, Velika Britanija i Litvanija. U proceduri su i u Poljskoj, a uvođenje sankcija Dodiku najavila je i Slovenija, još jedna članica Evropske unije.

Čelnici RS-a su pod sve većim pritiskom zapadnih zemalja, jer je njihova politika ocijenjena kao opasna i destabilizirajuća za mir u BiH.

Ukinute finansije

Svi nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini obustavili su od 15. maja isplatu novca iz budžeta Dodikovom Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Ujedinjene Srpske (US) predsjednika entitetske skupštine Nenada Stevandića, čime su proveli odluku visokog predstavnika u BiH Schmidta, nakon što je procijenjeno da političko rukovodstvo entiteta ugrožava mir u BiH.

Sud Bosne i Hercegovine izrekao je 26. februara 2025. godine prvostepenu presudu kojom je predsjednik RS-a Dodik osuđen na godinu dana zatvora i zabranjeno mu je obavljanje političkih funkcija u trajanju od šest godina.

Presuda je donesena jer su se u RS-u oglišili o odluke visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH.

Nakon presude, vlasti RS-a reagirale su “nezapamćenim napadima na ustavni poredak Bosne i Hercegovine”, kako je u izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a naveo Schmidt, usvajanjem serije zakona koje suštinski zabranjuje djelovanje državnog pravosuđa i agencija za provođenje zakona na teritoriju RS-a.

Poništeni nelegalni zakoni, neuspjelo hapšenje

Schmidt je ocijenio da su ovi potezi usmjereni na stvaranje paralelnog i suprotstavljenog sistema između državnih i entitetskih institucija. Ustavni sud BiH je privremenim mjerama suspendirao ove zakone.

Tužilaštvo BiH je protiv Dodika i drugih čelnika entiteta RS pokrenulo istragu za krivično djelo “napad na ustavni poredak”.

​​​​​​​Nakon što su odbili odazvati se pozivu na saslušanje, Tužilaštvo BiH je naredilo i privođenje Dodika, Stevandića i premijera RS-a Radovana Viškovića.

U Administrativnom centru Vlade RS-a u Istočnom Sarajevu 23. aprila Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) bezuspješno je pokušala uhapsiti Dodika. Hapšenje Dodika iz SIPA-e procjenjuju kao visokorizično, jer ga trenutno osiguravaju teško naoružani pripadnici MUP-a RS-a.