Vulgarno pokazivanje moći ‘prvog američkog balkanskog predsjednika’

Tema „primjene straha“ i njena „centralna uloga“ u administraciji američkog predsjednika Donalda Trumpa, o kojoj se govorilo u podcastu Nacionalnog javnog servisa (NPR) On My Mind sa Isaacom Stanleyem-Beckerom iz The Atlantica, bila je povod za višeg saradnika Centra za demokratizaciju politike (DPC) Kurta Bassuenera da secira američku politiku pod palicom predsjednika Donalda Trumpa i njen haotičan utjecaj na cijeli svijet.

U tekstu koji je objavljen na stranici DPC-a, Bassuener je povukao paralelu između metoda koje koristi Trump i onih kojima su decenijama posvećeni mnogi balkanski lideri, u suštini ih izjednačavajući.

Bassuener podsjeća da je Trumpa ranije nazvao „”prvim američkim balkanskim predsjednikom”, pod obrazloženjem da su njegove metode od samog početka imale paralele s balkanskim vođama koji su bili na vlasti od kasnih 1980-ih pa nadalje, a posebno, ali ne i samo, sa Slobodanom Miloševićem u krnjoj Jugoslaviji i Srbiji.

Stvaranje podjela i neprijateljstava

On je, tvrdi američki analitičar, radio na stvaranju podjela i neprijateljstava s najviših vrhova moći, koristeći propagandu straha i „dijeljenje pokroviteljstava“.

„Ove poluge ostaju vitalne i za današnje balkanske čelnike, uključujući i Miloševićevu zamjenu, srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, čiji najnoviji slogan kampanje ‘mir i stabilnost’ prenosi implicitnu prijetnju da će bez njegove stalne kontrole ta poželjna stanja nestati.“

Trumpova poruka njegovim pristalicama, “ako se ne borite kao đavo, više nećete imati državu, prenosi tu istu ideju“, navodi Bassuener.

„Jer, samo on može omogućiti vašu sigurnost. Sada kada se vratio na vlast, implementira plan odmazde nad svojim kritičarima i navodnim neprijateljima, prvo koristeći DOGE Elona Muska da uništi institucije poput USAID-a, a proširio se i na RFE/RL (Radio Slobodna Evropa i Radio Liberty), VOA-u (Glas Amerike), USIP (Američki institut za mir), Ministarstvo obrazovanja i šire“, piše Bassuener.

Trump „namjerno stvara strah kod inozemnih studenata, legalnih stanovnika, naturaliziranih stanovnika, kao i pravne zajednice, medija, akademske zajednice, civilnog i šireg društva“, dodaje.

„Element zaštitništva postao je očigledan čak i prije Trumpove inauguracije s odabirima njegovog kabineta – svi su lojalisti, mnogi su milijarderi, često sa slabim kvalifikacijama, ali zbog svoje odanosti njemu, kao što je slučaj s odanošću tehnoloških titana“.

O tome je, nastavlja Bassuener, Ann Telnaer, dobitnica Pulitzerove nagrade, napravila karikaturu, koja je kasnije povučena, dok je ona u isto vrijeme napustila Washington Post, koji je u vlasništvu milijardera Jeffa Bezosa.“

Sve duži niz meta za svoje biračko tijelo

„Karikatura sa nuđenjem novca i Donaldom Trumpom oslikava potencijalni put za pružanje finansijske pomoći, kako domaćim tako i stranim akterima.“

„Zaštitništvo služi kao vitalno sredstvo vezivanja za ove (i druge) glavne aktere koji vide korist od Trumpovog režima. Ali, šta je učvrstilo Trumpovu populističku bazu (onu sa crvenim MAGA šeširima i i odjećom obogaćenom Trumpovim zaštitnim znacima), koja će plaćati njegovu politiku, kako kratkoročno tako i dugoročno? Ono što ga je učinilo moćnom političkom snagom je njegovo učinkovito naoružavanje inata“, napisao je Bassuener.

Inat je, nastavlja, turska riječ koja se široko koristi na Balkanu, ali da se njome „ne prenosi temeljna konotacija – da su oni koji ga osjećaju voljni i sami podnijeti bol kako bi vidjeli kako se zlo događa onima na koje imaju zamjerke, koji imaju duboko ukorijenjene kritike protiv njih, koje preziru – ili ih se boje“.

„Trump je uspio istražiti mračnu dušu Amerike i vezati je za prozaičnije i rašireno nezadovoljstvo i nelagodu brzinom društvenih promjena – pružajući sve duži niz meta za svoje biračko tijelo.“

„Ovo je dostiglo svoj prvi vrhunac u pokušaju nasilnog puča 6. januara 2021. Ali njegov kontinuitet može biti demonstriran i kroz alhemiju koja je nastala u velikim segmentima javne svijesti i sjećanja tokom pet godina, od dolaska pandemije COVID-19 i ciklusa protesta nakon ubistva Georgea Floyda“.

Pokušaj da se cijela ta historijska epizoda preoblikuje u “haos” i “radikalizam” počeo je 2020. i sada je među Trumpovim republikancima to “činjenica”, dodaje.

„Uprkos prijetnji Trumpovoj bazi koja je tada bila očigledna, on ju je uspio ne samo konsolidirati, već ju je i dodatno izgradio tokom Bidenovog predsjedništva. Njegova dominacija u Republikanskoj stranci zapravo je apsolutna. Svi se zakonodavci i izvršni zvaničnici doimaju raspoloživim za saradnju, osim u slučaju da se ne povinuju njegovim hirovima i ne odreknu se vlasti, pretvarajući čuvene američke “kontrole i ravnoteže” u prazne riječi.“

Odmazda nad ‘izrabljivačima američke dobre volje’

Bassuener dodaje da „Trumpova inat-politika, već primijenjena u inozemstvu u njegovom prvom mandatu, sada stvara haos na globalnom nivou“.

„Izdaja i žudnja za teritorijom bliskih saveznika Kanade (do sada susjeda i najboljeg prijatelja zemlje) i Danske, te iznuđivanje od Ukrajine i Paname, iniciranje trgovinskih ratova… Sve mete Trumpove agresije prikazane su kao izrabljivači američke dobre volje, prema kojima treba primijeniti odmazdu. Nikada se ne raspravlja o tome kako je SAD (a posebno oni poslovni ljudi koji su sada uz Trumpa) decenijama imao koristi od međunarodne prakse i normi na određenim mjestima“, piše Bassuener.

„To je nešto što je poznato i na Balkanu – agresor i dominantni moćnik se prikazuje kao žrtva. To je posljednji put demonstrirano prošle godine tokom glasanja Generalne skupštine Ujedinjenih naroda o genocidu u Srebrenici, kada se Vučić umotao u srpsku zastavu i plakao zbog, kako je tvrdio, nepravde prema svim Srbima.“

„Patronat i strah se, također, primjenjuju na globalnoj sceni“, navodi američki ekspert.

„Strah od gubitka američke vojne podrške za odbrambeni rat protiv imperijalističkog agresora Rusije bio je očit pokretač za Ukrajinu da se uključi u “mirovne pregovore” koji su, čini se, bili usmjereni na postizanje dogovora koji je jednak ukrajinskoj kapitulaciji pred ruskom agresijom i kolonijalnim crpljenjem resursa zemlje pod vodstvom SAD-a, što je ideja koju su Ukrajinci općenito odbacili. SAD sada s Rusijom Ukrajinu učinkovito drži u kliještima“, smatra Bassuener.

Strah se osjeti i u ostatku Evrope, piše dalje, gdje „bolno i konačno tone predanost SAD-a Članku 5. i NATO-u koji je pod Trumpom vrlo upitan i vjerovatno zapravo mrtav“.

Pokušaj podjele Evrope

„Nemilosrdno se pokušavaju podijeliti evropske zemlje putem potencijalnog “zaštitništva” – naročito iskorištavanja nada Velike Britanije u posebni trgovinski sporazum sa SAD-om, ili barem izuzeće od carina, kao i afiniteta među desničarskim političkim liderima, poput Viktora Orbana.“

„Do sada je Evropa pokazala hvale vrijednu koherentnost. Ali razmjere izazova su ogromne, s obzirom na trenutnu poziciju SAD-a u arhitekturi NATO-a. Da bi se Evropa suočila s izazovom vlastite odbrane i onih svojih proklamiranih vrijednosti – svoje komparativne prednosti u odnosu na Rusiju, Kinu i neprijateljski nastrojen SAD – morat će izaći daleko izvan svoje trenutne zone konfora, konsenzusnog odlučivanja i liberalne ekonomije“, piše Bassuener.

„Na kraju, treba naglasiti i podlost postupaka Trumpove administracije – osuđivanje miliona ljudi na potencijalno gladovanje, umiranje od HIV-a/AIDS-a zbog nedostatka lijekova ili nepotrebno umiranje nakon prirodnih katastrofa, što su samo tri primjera“.

„Kao što je Adam Serwer naslovio članak u The Atlanticu i svoju kasniju knjigu Okrutnost je suština, riječ je o vulgarnom pokazivanju moći.