Die Presse: Kina sustiže EU u borbi za utjecaj na Zapadnom Balkanu
Austrijski dnevni list piše da se u okruženju Evropske unije vodi borba za utjecaj; i dok se u Ukrajini Rusija za utjecaj bori ratom, na Zapadnom Balkanu se bitka ne vodi oružjem, nego novcem.

Evropa je i dalje najveći finansijer na Zapadnom Balkanu, ali je utjecaj Kine sve veći, a ona kredite dijeli brzo i s mnogo manje birokratije, ali pod svojim uslovima i s određenim negativnim pratećim pojavama, piše dnevnik Die Presse.
Austrijski dnevni list piše da se u okruženju Evropske unije vodi borba za utjecaj. Dok se u Ukrajini Rusija za utjecaj bori ratom, na Zapadnom Balkanu se bitka ne vodi oružjem, nego novcem.
Nastavite čitati
list of 4 itemsLicemjerje ‘neutralne’ Srbije na paradi u Moskvi
Dodikov verbalni šovinizam: Način prikrivanja političke slabosti i kriminala
Dan pobjede nad fašizmom obilježen u gradovima regije
Sadašnje stanje je, prema pisanju lista, opisano u analizi Bečkog instituta za međunarodnu privredu (WIIW) i ono, ukratko rečeno, ukazuje da na “Zapadnom Balkanu utjecaj Kine raste, dok se utjecaj Evrope topi”.
Autor istraživanja Branimir Jovanović iz WIIW rekao je za Die Presse da je Evropska unija i dalje najveći donator u regiji, ali da je Kina brzo sustiže.
Krediti pokazuju samo dio slike
Od 2008. do 2023. Evropska unija je Zapadnom Balkanu stavila na raspolaganje kredite ukupne vrijednosti 25 milijardi eura za infrastrukturne projekte. Kina je u okviru svoje inicijative Pojas i put obećala 17 milijardi. U Srbiji je Kina po finansijskim injekcijama već prestigla Evropsku uniju, piše Die Presse.
Ipak bi većina vlada u regiji, prema riječima Jovanovića, radije uzimale kredite od Unije. On je rekao da su kineski krediti skuplji i imaju kraće rokove otplate od evropskih, ali su zato fleksibilniji i s manje uslova, zbog čega su često i prvi izbor.
Ipak, krediti pokazuju samo dio slike, piše Die Presse, jer EU Zapadnom Balkanu daje i finansijsku pomoć, a Kina nije dala gotovo ništa.
Od 2007. godine do 2023. EU je Zapadnom Balkanu stavio na raspolaganje bespovratna sredstva od gotovo 13 milijardi eura, dok je Kina u periodu od 2001. do 2021. regiji dala svega 350 miliona eura.
U prosjeku je, piše Presse, pomoć EU-a putem instrumenta pretpristupne pomoći IPA i ekonomskog i investicijskog plana za Zapadni Balkan WPTF u cijeloj regiji godišnje učestvovala u BDP-u sa 2,4 posto, a finansijski angažman Kine je bio dvostruko manji.
Kinesko prisustvo u regiji dolazi s nuspojavama
“Znači Evropa jeste najveći finansijer na Zapadnom Balkanu i to će u dogledno vrijeme i ostati. Ali je Evropa ujedno i prilično troma kao donator novca”, piše Presse.
“Jako puno projekata s obećanom finansijskom pomoći Evrope realizuje se iscrpljujuće sporo”, rekao je Jovanović, dodajući da uloga Kine kao kreditora raste prije svega zato što Evropa to dozvoljava i zato što se ne miješa pretjerano.
Evropa, prema njegovim riječima, mora postati brža i manje birokratska i da je regija ne posmatra samo kroz prizmu mogućeg proširenja EU-a, nego i kroz geoekonomske i geopolitičke naočale.
Zato što kinesko prisustvo u regiji dolazi s nuspojavama.
Geopolitički zato što u okruženju raste utjecaj Pekinga. Ekonomski zato što Kina, prema pravilu, insistira da u infrastrukturnim projektima učestvuju kineska preduzeća koja šalju kineske radnike, a uz to dolaze određene dileme vezane za korupciju, projekte manjkavog kvaliteta, kršenja prava radnika i uništavanje životne sredine, rekao je Branimir Jovanović.