Preminuo papa Franjo

Papa Franjo umro je u ponedjeljak u 89. godini, dan nakon dugo očekivanog pojavljivanja na Trgu svetog Petra na Uskrs, saopćio je Vatikan, prenosi agencija AFP.

Vatikan je saopćio da je papa Franjo umro od moždanog udara koji je izazvao komu i nepovratno zatajenje srca.

“Smrt je potvrđena elektrokardiogramom”, stoji u smrtovnici koju je potpisao direktor vatikanskog Odjela za zdravlje i higijenu, profesor Andrea Arcangeli.

“Potvrđujem da je Njegova Svetost Franjo (Jorge Mario Bergoglio), rođen u Buenos Airesu (Argentina) 17. decembra 1936., stanovnik Vatikana, građanin Vatikana, umro u 7:35 ujutro 21. aprila 2025. u svom stanu u rezidenciji Santa Marta”, napisao je.

Arcangeli navodi da je papa prvo pao u komu nakon udara, a potom i umro.

Uzroci smrti bili su “moždani udar”, “koma” i “nepovratna kardiocirkulacijska insuficijencija”, navodi se.

U dokumentu se dodaju i prethodni papini zdravstveni problemi “epizode akutnog respiratornog zatajenja kod obostrane multimikrobne upale pluća, hipertenzija i dijebetes tipa II”.

Kako navodi agencija Reuters, smrću prvog latinoameričkog lidera Rimokatoličke crkve okončana je često turbulentna vladavina obilježena podjelama i napetošću dok je nastojao reformirati tu zapuštenu instituciju.

Imao je 88 godina i nedavno je preživio tešku dvostruku upalu pluća.

Iznenadni izbor

“Draga braćo i sestre, s dubokom tugom moram objaviti smrt našeg Svetog Oca Franje”, objavio je kardinal Kevin Farrell na vatikanskom televizijskom kanalu.

“Jutros u 7:35 rimski biskup Franjo vratio se u Očev dom.”

Papa Mario Bergoglio izabran je za papu 13. marta 2013. godine, iznenadivši mnoge posmatrače Rimokatoličke crkve koji su argentinskog klerika, poznatog po  brizi za siromašne, smatrali autsajderom. Nastojao je predstavljati jednostavnost kao značajni faktor i nikada nije preuzeo ukrašene papinske apartmane u Apostolskoj palači koje su koristili njegovi prethodnici, rekavši da radije živi u zajednici zbog svog “psihološkog zdravlja”.

Naslijedio je Crkvu koja je bila na udaru zbog skandala seksualnog zlostavljanja djece i rastrgana unutrašnjim sukobima u vatikanskoj birokratiji, te je izabran s jasnim mandatom da uspostavi red.

No, kako je njegovo papinstvo napredovalo, suočio se s oštrim kritikama konzervativaca, koji su ga optuživali za uništavanje tradicija. Također je izazvao gnjev progresivaca, koji su smatrali da je trebao učiniti puno više kako bi preoblikovao 2.000 godina staru Crkvu.

Dvojica papa u Vatikanu

Dok se borio s unutarnjim neslaganjem, Franjo je postao globalna superzvijezda, privlačeći ogromne mase na svojim brojnim inozemnim putovanjima dok je neumorno promovirao međuvjerski dijalog i mir, stajući na stranu marginaliziranih, poput migranata.

Jedinstveno u moderno doba, u Vatikanu su tokom većeg dijela Franjine vladavine bila dva muškarca u bijeloj odjeći, a njegov prethodnik Benedikt odlučio se nastaviti živjeti u Svetoj Stolici nakon što je njegova šokantna ostavka 2013. otvorila put novom papi.

Benedikt je umro u decembru 2022., konačno ostavivši Franju samog na papinskoj sceni.

Franjo je imenovao gotovo 80 posto kardinala izbornika koji će izabrati sljedećeg papu od februara 2025., povećavajući mogućnost da će njegov nasljednik nastaviti njegovu progresivnu politiku, uprkos snažnom protivljenju tradicionalista.

“Sede vacante”

Nakon smrti pape Franje u ponedjeljak u Vatikanu je nastupila sedisvakancija – razdoblje bez Pape, navodi Hina.

Termin sedisvakancija dolazi od latinskog ‘sede vacante’ (prazna stolica) i odnosi se na period u kojem je neka biskupska katedra upražnjena, odnosno u ovom slučaju papinska katedra u bazilici svetog Ivana Lateranskog, katedralnoj crkvi rimskog biskupa i ‘majci svih crkava’.

U vrijeme sedisvakancije papinske se ovlasti ne prenose nikome. Crkvom upravlja Kardinalski zbor, ali s vrlo ograničenim ovlastima koje su propisane apostolskom konstitucijom ‘Universi Dominici Gregis’ pape Ivana Pavla II iz 1996. godine.

Nastupanjem sedisvakancije svim zvaničnicima vatikanske kurije osim trojice automatski prestaje mandat.

Na dužnosti ostaju kardinal kamerlengo (komornik) koji upravlja vatikanskom državom i imovinom u papinoj odsutnosti i zapravo je najvažniji vatikanski dostojanstvenik u tom prijelaznom razdoblju (tu dužnost sada obnaša irski kardinal Kevin Farrell), zatim rimski vikar koji u Papino ime vodi rimsku biskupiju (talijanski kardinal Baldassare Reina) i Veliki penitencijar koji je zadužen za pitanja oprosta grijeha (talijanski kardinal Angelo De Donatis).

Konstitucijom ‘Universi Dominici Gregis’ propisano je da konklave na kojima će biti izabran novi papa i čime završava ‘interregnum’ smiju početi najranije 15 i najkasnije 20 dana od smrti ili odreknuća pape.

Sahrana u Bazilici Svete Marije Velike

Papa Franjo bit će sahranjen u Bazilici Svete Marije Velike u Rimu, a tu želju izrazio je još 2015. godine, svjestan krhkog zdravlja i poodmaklih godina, prenosi FoNet pozivajući se na AP.

Danas preminuli pontif je tu crkvu iz petog vijeka, jednu od četiri glavne papske bazilike u Rimu, posjećivao poslije svakog od više od 100 putovanja u inostranstvo, moleći se i meditirajući u njoj.

Posljednji papa koji je sahranjen u Bazilici Svete Marije Velike bio je papa Kliment IX, i to u 17. vijeku.

Papa Franjo postarao se i da pojednostavi proceduru vlastite sahrane, navodi BBC, pa se odlučio za jednostavan drveni kovčeg obložen cinkom, za razliku od njegovih prethodnika koji su sahranjeni u kovčezima od čempresa, olova i hrastovine.