Katolički i pravoslavni vjernici danas slave Uskrs
Kršćani Istoka i Zapada svoj najvažniji praznik ovaj put slave istog dana, što se rijetko dešava.
Kršćani u cijelom svijetu danas obilježavaju Uskrs, najveći i najvažniji praznik u kršćanskoj tradiciji.
Uskrs simbolizira uskrsnuće Isusa Krista a ovaj praznik se ne slavi uvijek istog dana, za razliku od, naprimjer, Božića, piše Beta.
Nastavite čitati
list of 4 items- list 1 of 4Thompson, Plenković i ‘duboka crkva’: Koncert kao politički test
- list 2 of 4Međureligijsko vijeće u Bosni i Hercegovini opet funkcioniše u punom sastavu
- list 3 of 4Najvažniji dan tokom hadža: Vjernici stižu na brdo Arafat
- list 4 of 4Vodič kroz hadž | 3D prikaz
Zbog različitog računanja vremena u crkvama, ali i drugih komplikovanih pravila, rijetko se dešava da sve krišćanske zajednice istog dana obilježavaju Uskrs kao što je slučaj ove godine.
Posljednji put se to poklopilo 2001. godine. Ovo je moguće u rasponu nešto dužem od mjesec, od 4. aprila do 8. maja.
Postoje inicijative sa katoličke i pravoslavne strane da se odredi zajednički datum obilježavanja Uskrsa.
Farbanje jaja najpoznatiji običaj
Najpoznatiji običaj na Uskrs je farbanje jaja, prvenstveno u crvenu boju, kao simbola rađanja novog života.
Pravoslavci jedno jaje ne koriste za kucanje, već ga ostavljaju kao čuvarkuću. Također se pozdravljaju sa “Hristos vaskrse – vaistinu vaskrse”.
Hina pojašnjava da se noć uoči uskrsne nedjelje slavilo vazmeno bdijenje, te da mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi.
Najranije kršćanske zajednice, po uzoru na pashalno bogoslužje, provodile su uskrsnu noć u bdijenju, čitanju biblijskih tekstova i molitvama u očekivanju ponovnoga dolaska Gospodnjega.
U zapadnoj liturgiji uskrsno bdijenje obuhvata blagoslov ognja, paljenje svijeće na “ognju bdijenja” i ophod kroz crkvu, nastavlja se podužim bogoslužjem riječi (pet starozavjetnih i dva novozavjetna čitanja), potom obnovom krsnih obećanja i naposljetku euharistijom.