Šef ruskih špijuna prijeti Poljskoj i baltičkim državama

Šef ruske vanjske obavještajne službe Sergej Nariškin zaprijetio je kako će Poljska i baltičke države biti meta napada u slučaju “agresije” Sjevernoatlantske alijanse NATO.

Nariškin je u intervjuu objavljenom u utorak kazao kako će Rusija nanijeti “štetu” cijelom vojnom savezu ako NATO zaprijeti njoj ili Bjelorusiji, te kako će Poljska, Litvanija, Latvija i Estonija biti “prve koje će patiti”.

Njegove izjave za državnu novinsku agenciju RIA Novosti jačaju tvrdnje kako će Moskva preusmjeriti pažnju na bivše evropske članice Istočnog bloka ako njena invazija na Ukrajinu ispuni svoje ciljeve. Šef obavještajne službe okrivio je povećanje vojne aktivnosti NATO-a u blizini granica Rusije i Bjelorusije za “trenutnu veliku, vrlo opasnu krizu na evropskom kontinentu”.

Francuski nuklearni kišobran

“Poljska i baltičke republike su posebno agresivne, barem riječima, stalno zveckaju oružjem”, rekao je. „Trebali bi shvatiti, iako još ne razumiju, kako će u slučaju agresije Sjevernoatlantskog saveza na Saveznu državu (uniju Rusije i Bjelorusije) šteta sigurno biti nanesena cijelom NATO bloku, ali u većoj mjeri prvi će patiti nositelji takvih ideja među političkim krugovima Poljske i baltičkih država.”

Nariškin je posebno istakao ono što je nazvao nedavnom najavom Varšave da traži pristup nuklearnom oružju.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron prošlog je mjeseca predložio da Pariz proširi svoj nuklearni kišobran kako bi pokrio evropske saveznike. Poljski predsjednik Andrzej Duda odgovorio je rekavši da bi takav potez bio „koristan za poljsku sigurnost“.

Šef ruske obavještajne službe također tvrdi da Poljska planira „postaviti približno dva miliona protivtenkovskih mina duž granica Bjelorusije i Kalinjingradske regije“. Kalinjingrad je ruska eksklava koja se nalazi između Poljske i Litvanije na obali Baltičkog mora i nema fizičku vezu sa ostatkom Ruske Federacije.

Ruski ciljevi u pregovorima

Poljska i baltičke države prošlog su mjeseca objavile kako se, bojeći se ponovnog izbijanja ruske agresije, povlače iz Otavske konvencije, međunarodnog ugovora kojim se zabranjuje upotreba nagaznih mina.

Nariškin je ponovio ruske strateške ciljeve u mirovnim pregovorima, rekavši da Kremlj ne želi da Ukrajina posjeduje nuklearno oružje te da traži “demilitarizaciju i denacifikaciju” države.

Kritičari se brinu kako će Sjedinjene Američke Države, dok pokušavaju posredovati u prekidu vatre u Ukrajini, nagraditi Moskvu teritorijalnim i sigurnosnim ustupcima. To će, tvrde oni, potaknuti ruske ekspanzionističke ambicije i omogućiti joj ponovno naoružavanje, ponovno raspoređivanje i dublje prodiranje u Evropu.