Komšić i Bećirović u Briselu upozorili na udar čelnika RS-a na ustavni poredak u BiH

Rukovodstvo bh. entiteta Republika Srpska napalo je ustavni poredak Bosne i Hercegovine a politička situacija u zemlji, izazvana prvostepenom presudom predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku, veoma je složena i može predstavljati direktnu prijetnju sigurnosti zemlje i regije, upozorili su u Briselu članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović u obraćanju članovima Sjevernoatlantskog vijeća (NAC), koje čine ambasadori država članica NATO-a.

„Na jednoj strani imamo pravosudni proces, koji vode domaće pravosudne institucije, koji se pretvara u političko pitanje i unutrašnji dijalog s druge, iako u svojoj suštini to nije politička, već prvenstveno sigurnosna stvar. Postoje čak i signali da se unutrašnjim dijalogom može pokušati pregovarati ili dogovoriti rješenje, što je nemoguće jer nikakav politički dogovor ne smije niti može poništiti sudske odluke – to bi bio fatalan udarac za vladavinu prava u našoj zemlji“, naglasio je Komšić.

Dodao je da su potpuno svjesni da ovo pitanje spada u nadležnost domaćih pravosudnih i policijskih institucija, koje to moraju riješiti same, ali da EUFOR, pa čak i snage NATO-a mogu pružiti pomoć ako je potrebno, kao ravnopravni pravni sljednici bivšeg SFOR-a, kako je već utvrđeno Rezolucijom 1575 Vijeća sigurnosti UN-a iz 2004. godine.

Podsjetio je na reakciju SFOR-a 2001. u “slučaju Hercegovačka banka” kad je spriječen “udar na ustavni poredak koji se dešavao pod nazivom ‘hrvatska samouprava'”.

Bećirović: Čelnici RS-a više nisu relevantni sagovornici

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović ukazao je u Briselu da je “rukovodstvo bh. entiteta Republika Srpska početkom marta ove godine brutalno napalo ustavni poredak Bosne i Hercegovine”.

“Ne zaboravimo, rukovodstvo ovog entiteta već godinama podriva Dejtonski mirovni sporazum i otvoreno radi protiv evroatlantskih intergracija Bosne i Hercegovine”, poručio je Bećirović.

Naveo je da su nadležne pravosudne institucije BiH (Ustavni sud BiH, Tužilaštvo BiH i Sud BiH), u skladu sa zakonima BiH, usvojile odgovarajuće mjere i odluke kojima su nelegalni akti bh. entiteta RS stavljeni van pravne snage.

Milorad Dodik je prvostepeno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog napada na ustavni poredak države. Zbog negiranja sudskih odluka i nastavka antiustavnog djelovanja, Sud BiH je, u skladu s zakonom, raspisao centralnu potjernicu za Miloradom Dodikom, Nenadom Stevandićem i Radovanom Viškovićem, podsjetio je.

“Imajući u vidu ove činjenice, navedeni čelnici bh. entiteta RS više nisu relevantni sagovornici, oni su predmet pravosuđa”, poručio je.

Bećirović je ukazao na značaj proaktivnog djelovanja NATO-a u BiH, pozivajući da se osigura dugoročno prisustvo NATO snaga u vojnim bazama u BiH, jer bi to bila najbolja prevencija narušavanju mira i sigurnosti u zemlji i regionu, javlja Anadolija.

Naglasio je da BiH treba još čvršće institucionalno inkorporirati u sigurnosni okvir Alijanse.

“To podrazumijeva pojačano prisustvo NATO-a u Bosni i Hercegovini, usvajanje strateškog koncepta kojim se pojačavaju sigurnosne garancije za Bosnu i Hercegovinu, te razvijanje konkretnih planova političkog i vojnog djelovanja u kriznim situacijama.”

Rekao je da današnji sastanak, na najvišem nivou, još jednom pokazuje da je Bosna i Hercegovina važna za Alijansu i da je veoma važno ubrzati evroatlantski put države.

“Bosna i Hercegovina i NATO su nerazdvojno povezani. NATO je uspostavio i očuvao mir u Bosni i Hercegovini. Građani i narodi Bosne i Hercegovine su trajno zahvalni NATO-u”, naglasio je Bećirović.

Šekerinska: Poštovati ustavni poredak u BiH

Zamjenica generalnog sekretara NATO-a Radmila Šekerinska je također uoči sastanka izjavila da je NATO zabrinut zbog posljednjeg razvoja događaja u Bosni i Hercegovini, dodavši da se Dejtonski mirovni sporazum mora poštovati kao i ovlasti visokog predstavnika u toj zemlji.

“I dalje smo zabrinuti zbog najnovijih događaja u Bosni i Hercegovini. NATO snažno podržava teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom”, izjavila je Šekerinska.

“Dejtonski mirovni sporazum se mora poštovati, on je kamen temeljac stabilnosti bosanskohercegovačke državne arhitekture. Drugo, mora se poštovati ustavni poredak u Bosni i Hercegovini. Nećemo prihvatiti nikakav sigurnosni vakuum u Bosni i Hercegovini i nećemo dopustiti da teško stečeni mir bude ugrožen”, dodala je.

Navela je da je NATO spreman za daljnju konsolidaciju saradnje s BiH kroz provedbu svoga programa za izgradnju odbrambenih kapaciteta, kroz svakodnevne napore svoga štaba u Sarajevu, kroz blisku saradnju s međunarodnim partnerima, uključujući i operaciju EU-a Althea koju nastavlja podržavati kroz aranžman Berlin Plus te kroz saradnju s visokim predstavnikom, čije ovlasti „moraju biti sačuvane“.

Put BiH ka članstvu u NATO-u

Komšić je podsjetio da je put Bosne i Hercegovine ka članstvu u NATO-u počeo još 2001. godine usvajanjem deklaracije u Parlamentarnoj skupštini, koja je dovela do stvaranja Zakona o odbrani Bosne i Hercegovine.

“Ovaj zakon nalaže da sve državne institucije rade na ispunjavanju kriterija za članstvo u NATO-u. Zvanično smo se prijavili za učešće u Akcionom planu za članstvo (MAP) 2009. godine, a 2018. godine NAC je pozvao Bosnu i Hercegovinu da se pridruži MAP-u“, rekao je Komšić.

Kako je dodao, već 2019. godine „pripremili smo i predali naš prvi Godišnji nacionalni program (ANP), koji je u dogovoru sa našim saveznicima preimenovan u Program reformi. Od tada su dostavljena četiri Programa reformi, a uskoro se očekuje i peti”.

”Ono oko čega se svi možemo složiti je da su svi reformski programi od 2019. u suštini verzije originalnog iz te godine. Stoga očekujem da će svaka buduća NATO evaluacija to odražavati i definisati konkretne zadatke za Bosnu i Hercegovinu. Bosna i Hercegovina je učestvovala u dvije misije NATO-a, u Afganistanu i Iraku, kao i u nekoliko misija UN-a, te nekoliko vojnih vježbi sa NATO snagama u zemlji i inostranstvu, gdje je interoperabilnost Oružanih snaga Bosne i Hercegovine ocijenjena vrlo visoko”, istakao je Komšić.

BiH izdvaja 0,95 posto BDP-a za odbranu

Kazao je i da Bosna i Hercegovina izdvaja 0,95 posto svog BDP-a za odbranu, što je nedovoljno i ograničeno postojanjem fiskalnog okvira koji državni budžet ograničava na 500 miliona eura, iako bi u stvarnosti trebao biti oko 15 milijardi eura.

“Ako bismo eliminisali fiskalni okvir, imali bismo dovoljno sredstava da ispunimo zahtjev NATO-a o izdvajanju dva posto BDP-a za odbranu. Iz svih ovih razloga, pozivam saveznike u NATO da u narednom periodu, vezanom za učešće Bosne i Hercegovine u MAP-u i njegovih pet poglavlja, obrate posebnu pažnju na ispunjavanje političkih kriterija, posebno onih koji se odnose na vladavinu prava i demokratiju. U Bosni i Hercegovini vladavina prava je trenutno na udaru političkih aktera koji iskorištavaju pogrešan politički sistem za stvaranje brojnih blokada, narušavajući demokratiju i demokratske procese u zemlji”, naveo je Komšić, javila je Fena.

Dodao je da oko 70 posto građana Bosne i Hercegovine podržava članstvo u NATO-u, ali da „politički zamah može blokirati samo jedan član Predsjedništva BiH ili samo tri delegata u zakonodavnom tijelu poznatom kao Dom naroda“.

Bosna i Hercegovina se suočava s ustavnom krizom nakon što je za predsjednikom bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom raspisana potjernica i određen jednomjesečni pritvor nakon što se odbio odazvati na poziv tužitelja za saslušanje u sklopu istrage zbog pokušaja rušenja ustavnog poretka. Nakon toga su vlasti RS-a donijele mjere kojima negiraju autoritet državnih institucija na području tog entiteta.