WSJ: Trumpovo razumijevanje s Putinom natjeralo je Njemačku da razmišlja o nuklearnom programu

Američki list Wall Street Journal (WSJ) piše da zbližavanje američkog predsjednika Donalda Trumpa s Rusijom tjera Evropljane da preispitaju svoju sigurnost i potiče Njemačku da razmisli o posjedovanju nuklearnog oružja, što je ideja koju Sjedinjene Američke Države već dugi niz godina pokušavaju izbjeći.

Američki list temelji svoj izvještaj na izjavama Friedricha Merza, koji se priprema preuzeti dužnost njemačkog kancelara, nakon što je koalicija Kršćansko-demokratska unija (CDU), koju vodi, pobijedila na nedavnim parlamentarnim izborima. Merz nije isključio mogućnost da njegova zemlja posjeduje vlastiti nuklearni arsenal.

U intervjuu za njemački sedmični list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) Merz je rekao da bi Njemačka trebala započeti razgovore o proširenju francuskog i britanskog nuklearnog odvraćanja kako bi obuhvatilo cijelu Evropu.

WSJ smatra da su ovim izjavama srušeni dugogodišnji tabui i da se otkrilo koliko se žestoko ljuljaju stupovi sigurnosti u Njemačkoj i Evropi. Merz još uvijek pregovara o formiranju vlade i još nije izabran za kancelara zemlje. Najupadljivija stvar je možda ta da nijedan njemački čelnik od kraja hladnog rata nije pozvao na alternativu američkom nuklearnom odvraćanju u Evropi.

Trumpov utjecaj

Američki list ističe da su njemačke zračne snage spremne rasporediti američko taktičko nuklearno oružje, koje je trenutno uskladišteno u zračnoj bazi Büchel, na zapadu Njemačke, ako predsjednik Trump izda takav nalog.

Iako SAD nije pokazao namjeru za povlačenjem svojih snaga iz Evrope, Trump, koji je to pokušao učiniti u svom prvom mandatu, sada nastoji ostvariti detant sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom. Pojedini analitičari strahuju da bi to moglo nepopravljivo poljuljati evropsko povjerenje u američko odvraćanje.

Prema izvještaju WSJ-a, osjećaj Evrope da SAD napušta svoje saveznika čini se najizraženijim u Njemačkoj, koja je domaćin druge najveće američke vojne prisutnosti u inostranstvu.

Novine su citirale Christiana Mollinga, direktora programa „Budućnost Evrope“ pri istraživačkoj fondaciji Bertelsmann, koji je rekao da se pred Njemačkom nalaze četiri opcije za premošćivanje sigurnosnog jaza. Te opcije su: „SAD zadržava svoje nuklearno odvraćanje (u Evropi); Evropljani to preuzimaju na sebe; kombinacija ova dva modela ili pokušaji da se to kompenzira konvencionalnim putem“, misleći na nenuklearne vojne snage. Međutim, dodao je da svaki od ovih scenarija nosi značajne rizike.

Što se tiče konvencionalnog oružja, Merz i njegovi koalicijski partneri otkrili su ove sedmice da će izuzeti vojnu potrošnju iz strogih fiskalnih pravila zemlje, učinkovito uklanjajući sva ograničenja potrošnje i omogućujući Njemačkoj da rapidno ubrza naoružavanje.

Francuska saradnja

Na nuklearnom planu, istraživači i političari tvrde da bi najbrži način da Berlin ponovno izgradi nuklearno odvraćanje mogao biti da ponovi svoj sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama. To bi značilo da francuski nuklearni bombarderi budu stacionirani u Njemačkoj s mandatom da štite zemlju ili da njemački piloti upravljaju njemačkim avionima naoružanim francuskim nuklearnim oružjem, uz zadržavanje francuskog prava na korištenje tih oružja.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron potvrdio je u televizijskom obraćanju ove sedmice da će započeti „stratešku raspravu“ o proširenju opsega nuklearnog odvraćanja Pariza na evropske saveznike. Macron je već ranije nudio takve razgovore Njemačkoj, ali je ona to ignorirala.

Međutim, WSJ smatra da bi njemačko oslanjanje na sigurnosti putem Francuske i Britanije moglo učiniti tu zemlju taocem političkih promjena u Parizu i Londonu, baš kao što je sada podložna Trumpovim hirovima.

Njemačka je potpisnica Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, koji joj zabranjuje razvoj nuklearnog oružja i sprječava druge zemlje potpisnice da joj u tome pomognu. Također se odrekla nuklearnog oružja u ugovoru koji je otvorio put ponovnom ujedinjenju Njemačke.

Ako Berlin odluči razviti arsenal nuklearnog oružja, morat će to učiniti u tajnosti, objašnjava američki list, ne samo zato što će prekršiti svoje obveze, nego i zato što će ga taj napor učiniti metom neprijatelja.