Sutra vanredni samit EU-a o odbrani i podršci Ukrajini

Čelnici država članica Evropske unije okupit će se u četvrtak na vanrednom samitu na kojem će razgovarati o jačanju odbrambenih sposobnosti i pomoći Ukrajini.

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa napisao je u pozivnom pismu čelnicima da bi htio da “donesu prve kratkoročne odluke kako bi Evropa postala suverenija, sposobnija i spremnija za suočavanje s neposrednim i budućim izazovima u pogledu svoje sigurnosti”.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je pozvan na sastanak, uključit će se putem videoveze.

Čelnici će na stolu imati prijedlog plana za naoružavanje Evrope, koji je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen predstavila u utorak. Prema njenim riječima, plan bi mogao mobilizirati blizu 800 milijardi eura za odbranu, prenosi Hina.

“Sigurnost je ono na čemu počiva naš prosperitet i ovisi naša sloboda. Zato moramo uspostaviti snagu odvraćanja protiv onih koji nam pokušavaju nanijeti štetu”, napisala je Ursula von der Leyen u pismu čelnicima država članica, u kojem je iznijela svoj plan.

Vrijeme za naoružavanje

Istaknula je da je sada vrijeme za naoružavanje i da je Evropa spremna masovno povećati svoja ulaganja u odbranu, kratkoročno kako bi pomogla Ukrajini, ali i dugoročno kako bi preuzela odgovornost za svoju sigurnost.

Komisija predlaže uspostavu posebnog finansijskog instrumenta od 150 milijardi eura zajmova državama članicama za investicije u odbranu. Za taj iznos bi se zadužila na finansijskim tržištima i odobravala zajmove država članicama.

Da bi dobile takav zajam, države članice trebat će doći s prijedlogom na što će potrošiti tražena sredstva. Budući da Komisija ima najviši mogući kreditni rejting, ti bi zajmovi bili vrlo povoljni s malim kamatama i dugim rokovima dospijeća.

Ta bi se sredstva koristila za finansiranje projekata od kojih bi svi imali koristi, poput protivzračne i protivraketne odbrane, artiljerijskih sistema, bespilotnih letjelica s projektilima i municijom i sistema za borbu protiv bespilotnih letjelica te za rješavanje drugih potreba – od kibernetičke sigurnosti do vojne mobilnosti.

Kohezijska sredstva

Sredstva bi se trošila kroz zajedničke nabavke, čime bi se smanjili troškovi, povećala interoperabilnost i ojačala odbrambeno-industrijska baza.

Najveći dio sredstava dobio bi se povećavanjem fiskalnog prostora u budžetima država članica. Komisija predlaže da se državama članicama dopusti da mogu prekoračiti pravila koja propisuju da budžetski deficit ne smije biti iznad tri posto BDP-a, ako su ta sredstva namijenjena za odbranu.

Ako države članice povećaju troškove za odbranu za prosječno 1,5 posto svoga BDP-a, to bi stvorilo fiskalni prostor od blizu 650 milijardi eura u periodu od četiri godine, rekla je Von der Leyen.

Odluke o uspostavi posebnog finansijskog instrumenta od 150 milijardi kao i izuzeća od budžetskih pravila mogu se donijeti kvalificiranom većinom, što znači da ne postoji mogućnost da neka od članica uloži veto i tako blokira prijedlog.

Komisija, također, predlaže da se državama članicama dopusti da dio kohezijskih sredstava mogu koristiti za investicije u odbranu. Kohezijska sredstva su inače namijenjena za pomoć slabije razvijenim regijama, a po ovom prijedlogu mogla bi se koristiti i za neke odbrambene projekte poput izgradnje skloništa za civile ili za vojnu mobilnost, odnosno za jačanje puteva, mostova i druge infrastrukture kako bi se omogućio prolazak tenkova i druge teške mehanizacije.

Zaključci o Ukrajini još nisu dogovoreni

Mađarska i Slovačka blokiraju tekst zaključaka o podršci Ukrajini. Na sastanku Odbora stalnih predstavnika (Coreper) u utorak te dvije zemlje su se usprotivile predloženom tekstu, dok o pitanju plana za odbranu nemaju primjedbi.

U jednom od nacrta zaključaka spominjao se plan visoke predstavnice za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaje Kallas o dodatnoj vojnoj pomoći Ukrajini. Više država članica traži da u zaključke uđe jača vojna i finansijska pomoć Ukrajini, Slovačka traži da se u tekstu spomene tranzit plina preko Ukrajine, dok Mađarska upozorava na nepremostive razlike u pristupu prema Ukrajini.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron primit će u srijedu mađarskog premijera Viktora Orbana u Parizu i pokušati ga nagovoriti da odustane od veta.