Klimatske promjene ugrožavaju najvažnije svjetske usjeve
Klimatske promjene mogle bi ozbiljno ugroziti poljoprivredu u tropskim regionima, smanjujući raznovrsnost usjeva i ugrožavajući globalnu proizvodnju hrane, upozorava novo istraživanje.
Klimatske promjene i rast temperature zraka mogli bi ugroziti do trećine globalne proizvodnje hrane, pokazuje novo istraživanje objavljeno u utorak u časopisu Nature Food, prenosi Anadolija.
Istraživači sa Univerziteta Alto u Finskoj analizirali su utjecaj budućih promjena u temperaturi i padavinama na uslove uzgoja 30 ključnih poljoprivrednih kultura širom svijeta.
Nastavite čitati
list of 4 items- list 1 of 4Najavljeno širenje rudnika u Varešu, ekolozi upozoravaju na moguće posljedice
- list 2 of 4Guterres: Okeani ne smiju postati divlji zapad
- list 3 of 4Migracija miliona ugroženih sardina privlači ribare JAR-a
- list 4 of 4Upozorenje Davida Attenborougha: Gotovo da nam je isteklo vrijeme
Prema studiji, rastuće temperature značajno će smanjiti površine pogodne za uzgoj osnovnih usjeva poput pirinča, kukuruza, pšenice, krompira i soje, koji osiguravaju više od dvije trećine svjetske energetske vrijednosti iz hrane.
Regionima na nižim geografskim širinama prijete daleko ozbiljniji efekti nego onima na srednjim i visokim širinama. U zavisnosti od nivoa zagrijevanja, do polovine poljoprivredne proizvodnje u tim oblastima moglo bi biti ugroženo zbog nepovoljnih klimatskih uslova, što bi dovelo do značajnog smanjenja raznovrsnosti usjeva.
Prehrambeni sistem
Sara Heikonen, doktorantkinja koja je vodila studiju, naglasila je da bi gubitak raznovrsnosti usjeva drastično smanjio izbor dostupne hrane za uzgoj, dodajući: „To bi ugrozilo sigurnost hrane i otežalo omogućavanje dovoljne količine kalorija i proteina.“
„Tropske korjenaste kulture, poput tropskih biljaka (yam), koje su ključne za prehrambenu sigurnost u siromašnijim regionima, kao i žitarice i mahunarke, posebno su ranjive. U podsaharskoj Africi, koja bi bila najteže pogođena, gotovo tri četvrtine trenutne proizvodnje bi mogle biti ugrožene ako globalno zagrijevanje premaši 3°C“, rekla je Heikonen.
Nasuprot tome, regioni na srednjim i visokim geografskim širinama vjerovatno će zadržati produktivne površine i povećati raznovrsnost usjeva, pri čemu bi, naprimjer, kruške mogle uspijevati i u sjevernijim oblastima.
Mati Kumu, viši autor studije, upozorio je da bi, iako bi klimatski uslovi mogli biti povoljniji, zagrijevanje moglo donijeti nove štetočine i ekstremne vremenske prilike, što bi dodatno otežalo situaciju.
„Ako želimo da osiguramo naš prehrambeni sistem u budućnosti, moramo istovremeno ublažiti klimatske promjene i prilagoditi se njihovim efektima“, rekla je Heikonen.
„Čak i ako su najveće promjene u ekvatorijalnim regionima, svi ćemo ih osjetiti kroz globalizovani prehrambeni sistem. Moramo djelovati zajedno kako bismo riješili ove probleme“, dodala je.