Francuski predsjednik o evropskim vojnim snagama u Ukrajini
Emmanuel Macron i premijer Velike Britanije Starmer insistiraju na koaliciji zemalja koje bi podržale raspoređivanje vojne sile u Ukrajini.

Predsjednik Francuske Emmanuel Macron rekao je da bi predložene evropske vojne snage, koje bi eventualno bile raspoređene u Ukrajini, na osnovu potencijalnog mirovnog sporazuma, mogle “odgovoriti na napad Rusije” ukoliko bi ga Moskva pokrenula.
Macron je to izjavio poslije razgovora s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, uoči samita u Parizu, na kojem će predstavnici tridesetak nacija danas razgovarati o predloženim snagama za Ukrajinu, za koje predsjednik Francuske predlaže da budu raspoređene “po važnim gradovima” i drugim mjestima, piše AP, prenosi Beta.
Nastavite čitati
list of 4 itemsStudenti u Strazburu: Nismo došli kako bismo pobjegli iz Srbije, nego kako bismo je vratili
Macron: Odgađanje američkih carina samo krhka pauza
Francuska bi u junu mogla priznati palestinsku državu
“Ako opet bude opšte agresije protiv teritorije Ukrajine, ove borbene snage bi, zapravo, bile napadnute i onda bi uslijedio naš uobičajeni okvir angažovanja”, rekao je Macron i dodao: “Naši vojnici, kad su umiješani i raspoređeni, tamo su da reaguju i odgovore na odluke vrhovnog komandanta i, ako su u konfliktnoj situaciji, da na nju odgovore”.
Trupe ne bi bile stacionirane na linijama fronta
Macron u tandemu s premijerom Velike Britanije Keirom Starmerom insistira na tome da se formira koalicija zemalja voljnih da, na bilo koji način, podrže raspoređivanje vojne sile u Ukrajini, s ciljem da se osigura trajan mir time što bi se Rusija odvratila od ideje da ponovno napadne tu zemlju.
Macron nije precizirao koju je vrstu odgovora zamislio u slučaju ruskog napada.
Rekao je da predložene evropske trupe ne bi bile stacionirane na linijama fronta u Ukrajini “niti bi se uključivale prvog dana u suprotstavljanje ruskim snagama”, već bi to “bile trupe za odvraćanje Rusije od ponovnog napada”.
“Time što bi držale strateške gradove, strateške baze, to bi označilo jasnu podršku nekoliko evropskih zemalja i saveznika”, dodao je.
Prema tome, kako je rekao, “mi nismo na linijama fronta, ne idemo u bitku, ali smo tamo da garantujemo trajni mir. ”
“To je pacifistički pristup. Jedini koji bi u tom trenutku pokrenuli konflikt, ratnu situaciju, bili bi Rusi – ako bi ponovno odlučili krenuti u agresiju”, rekao je predsjednik Francuske.
Mnogobrojne delegacije na samitu u Parizu
Macron danas očekuje 31 državnu delegaciju u Jelisejskoj palati, što je više nego što ih je bilo prvi put istim povodom u Parizu, prije mjesec dana. To je, kako tvrde zvaničnici iz predsjedničke palate, dokaz da stvaranje koalicije za pomoć Ukrajini – uz mogućnost slanja trupa u tu zemlju – dobija zamajac.
SAD na čelu s predsjednikom Donaldom Trumpom, međutim, ne pokazuju javni entuzijazam za razgovore o stvaranju koalicije koja bi potencijalno poslala trupe u Ukrajinu da bi odvraćala Rusiju od novog napada, ako bude postignut dogovor o prekidu vatre.
Specijalni Trumpov izaslanik za Ukrajinu Steven Witkoff odbacio je ideju o raspoređivanju evropskih trupa, pa čak i potrebu da se tako nešto uopšte radi.
“To je kombinacija držanja i pozeraja, kombinacija koja je uproštena”, rekao je Witkoff u intervjuu s konzervativnim novinarom Tuckerom Carlsonom.
Evropa ne dijeli takav pogled, a koalicija koju predlažu Macron i Starmer zasniva se na premisi da se poslije svega što je predsjednik Rusije Vladimir Putin uradio u Ukrajini još od 2014. godine (odnosno od aneksije Krima) njemu ne može vjerovati i da bi evropske trupe mogle pomoći u sprečavanju opasnosti od nekog potencijalnog budućeg napada.