Šta bi se dogodilo ako bi SAD obustavio vojnu podršku Izraelu?

Budući da Memorandum o razumijevanju između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela ističe u narednih nekoliko godina, postavlja se ključno pitanje: Može li Washington zaista obustaviti vojnu podršku svom strateškom savezniku na Bliskom istoku? Koje bi posljedice takva odluka imala za obje strane?

Erik Mendel pokušao je odgovoriti na ovo pitanje u članku za izraelski list The Jerusalem Post, osvrćući se na odnose između dvije zemlje, pozive na ukidanje pomoći i moguće posljedice takvog poteza na obje zemlje.

Mendel, koji redovno održava brifinge za članove američkog Kongresa i njihove savjetnike za vanjsku politiku, direktor je Mreže za političke informacije o Bliskom istoku (MEPIN) i viši urednik za sigurnosna pitanja u magazinu The Jerusalem Report.

Njegov članak može se sažeti u nekoliko ključnih tačaka:

Jesu li odnosi između Izraela i SAD-a strateško partnerstvo ili finansijski teret?

Autor ističe da je američka vojna podrška Izraelu već decenijama bila kamen temeljac u odnosima između dvije zemlje. Washington finansira odbrambene sisteme poput Željezne kupole i Davidove praćke, doprinoseći na taj način jačanju izraelske vojne nadmoći na Bliskom istoku.

Međutim, Mendel naglašava da takva pomoć donosi obostrane koristi, napominjući da, iako Izrael zavisi od te podrške i koristi je, značajan dio sredstava ostaje u samim Sjedinjenim Američkim Državama, čime se podržava američka odbrambena industrija, otvaraju hiljade radnih mjesta i jača američka ekonomija.

Uprkos tome, u Washingtonu postaju sve glasniji pozivi da se ponovo preispita ova pomoć. Među zagovornicima takvih inicijativa nalaze se i republikanci koji su skloni izolacionizmu i žele usmjeriti resurse na rješavanje domaćih problema, ali i progresivne demokrate koji smatraju da bi vojna pomoć trebala služiti kao sredstvo pritiska radi promjene izraelske politike prema Palestincima.

Kao primjer ovih poziva, Mendel ističe da je izvještaj koji je izdala američka Heritage fondacija izazvao kontroverze jer je predložio postepeno smanjenje vojne pomoći Izraelu, s ciljem „uspostavljanja ravnopravnog partnerstva“ između dvije zemlje u naredne dvije decenije.

I u Izraelu se čuju glasovi koji zagovaraju oslobađanje od ovisnosti o američkoj podršci. Penzionisani general izraelske vojske Gershon Hacohen vjeruje da bi izraelska nezavisnost od američke pomoći omogućila da partnerstvo između dvije zemlje cvjeta isključivo na temelju zajedničkih interesa.

Međutim, ovaj prijedlog je dočekan s velikim rezervama, posebno u kontekstu trenutnog izraelskog rata na sedam frontova i hitne potrebe za obnavljanjem zaliha municije i odbrambenih sistema, koji su znatno iscrpljeni od oktobra prošle godine.

Moguće posljedice

Što se tiče potencijalnih posljedica takvog scenarija, Mendel upozorava da bi obustava američke vojne pomoći ugrozila izraelsku vojnu nadmoć, budući da se izraelska vojska u velikoj mjeri oslanja na američku podršku kako bi imala pristup najsavremenijim vojnim tehnologijama, poput borbenih aviona F-35. Svako smanjenje ili prekid pomoći mogao bi utjecati na sposobnost Izraela da očuva svoju vojnu superiornost.

Takav potez bi također izvršio dodatni pritisak na odbrambenu ekonomiju Izraela. Prema Memorandumu o razumijevanju potpisanom sa SAD-om, Izrael je prestao koristiti 26 posto pomoći za razvoj svoje domaće odbrambene industrije. Ukidanje ove beneficije dovelo je do zatvaranja nekih kompanija i gubitka hiljada radnih mjesta.

Što se tiče posljedica za SAD, Mendel ističe da bi Washington izgubio „laboratoriju za testiranje“, budući da Izrael služi kao „stvarana laboratorija“ za testiranje američkog oružja u stvarnim ratnim uvjetima. To je doprinijelo poboljšanju efikasnosti sistema poput Željezne kupole, koji se sada koristi i u američkoj odbrani.

Takav potez bi mogao oslabiti američku regionalnu hegemoniju, s obzirom na to da Washington smatra Izrael ključnim strateškim saveznikom koji mu pomaže u suočavanju sa zajedničkim prijetnjama na Bliskom istoku. Bez sumnje, smanjenje pomoći moglo bi značajno oslabiti američki utjecaj u regiji.

Kako bi to protumačili izraelski protivnici?

Mendel naglašava da bi protivnici Izraela, poput Irana i Hezbollaha, bilo kakav nagovještaj smanjenja američke podrške Izraelu mogli protumačiti kao znak slabljenja američke posvećenosti svom savezniku. To bi ih moglo ohrabriti da iskoriste situaciju za pokretanje napada ili destabilizaciju regije. Iran je poznat po svojoj strateškoj strpljivosti i sposobnosti da čeka odgovarajući trenutak za jačanje pritiska na Izrael.

Mendel zaključuje da vojna pomoć Izraelu i dalje ostaje kamen temeljac u odnosima između dvije zemlje, ali da bi politički procesi u Washingtonu mogli promijeniti tu dinamiku. Bez obzira na to jesu li u pitanju republikanski napori za smanjenje državne potrošnje ili progresivni pritisci da se pomoć Izraelu uslovi političkim zahtjevima, Izrael mora biti spreman za jačanje svoje odbrambene ekonomije, osiguranje stalnog pristupa američkoj vojnoj tehnologiji i prilagođavanje promjenama u američkoj politici.