Smrtonosni napadi Rusije na Ukrajinu uoči pregovora u Saudijskoj Arabiji

Dok se približavaju razgovori, Rusija je izvela napad dronovima na ukrajinski grad Zaporožje, ubivši tri osobe.

Fotografije pokazuju kako hitne službe pretražuju ruševine u potrazi za preživjelima [Stringer/Reuters]

U napadu ruskih dronova na ukrajinski grad Zaporožje ubijene su najmanje tri osobe, a 12 ih je ranjeno, saopštili su lokalni zvaničnici.

Regionalni guverner Ivan Fedorov rekao je u subotu da su u napadu prethodne noći zapaljeni stambeni objekti, automobili i komunalne zgrade. Fotografije pokazuju kako hitne službe pretražuju ruševine u potrazi za preživjelima.

Napad je uslijedio u trenutku kad trebaju delegacije Rusije i Ukrajine u ponedjeljak održati odvojene sastanke sa američkim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji u pokušaju da se zaustavi trogodišnji rat.

Ukrajina i Rusija su se ove sedmice načelno složile sa ograničenim prekidom vatre nakon što je američki predsjednik Donald Trump nekoliko dana uzastopno razgovarao s liderima zemalja.

Činilo se da tri strane imaju izrazito različite stavove o tome šta ograničeno primirje podrazumjeva. Dok je Bijela kuća rekla da će “energija i infrastruktura” biti dio sporazuma, Kremlj je izjavio da se sporazum odnosi na “energetsku infrastrukturu”. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da bi također želio da željeznice i luke budu zaštićene.

Napadi dronovima

Među poginulima u Zaporožju su tri člana jedne porodice. Tijela ćerke i oca su izvučena ispod ruševina, dok su se ljekari bezuspešno borili za život majke više od 10 sati, napisao je Fedorov u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Ukrajinske zračne snage izvijestile su da je Rusija ispalila 179 dronova i mamaca u posljednjem talasu napada tokom noći sa petka na subotu. Rečeno je da je 100 dronova presretnuto, a još 63 izgubljeno.

Zvaničnici u regijama Kijev i Dnjepropetrovsk također su izvijestili o požarima koji su izbili zbog otpadaka od presretnutih dronova.

Rusko Ministarstvo odbrane je u međuvremenu saopštilo da su sistemi protivvazdušne odbrane oborili 47 ukrajinskih dronova. Ruski zvaničnici su također rekli da Moskva zadržava pravo na “simetričan odgovor”.

“Kao i 2022. godine, ponovo se koriste provokacije s ciljem narušavanja pregovaračkog procesa. Jasno upozoravamo da, ukoliko režim u Kijevu nastavi svoju destruktivnu politiku, Ruska Federacija zadržava pravo da odgovori, uključujući i simetričan odgovor”, saopšteno je iz ministarstva.

Sastanak u Saudijskoj Arabiji

Zelenski je rekao novinarima nakon razgovora u srijedu s Trumpom da će Ukrajina i američki pregovarači razgovarati o tehničkim detaljima u vezi s djelimičnim prekidom vatre tokom sastanka u ponedjeljak u Saudijskoj Arabiji. Ruski pregovarači će također voditi odvojene razgovore sa tamošnjim američkim zvaničnicima.

Zelenski je naglasio da je Ukrajina otvorena za puni, 30-dnevni prekid vatre koji je predložio Trump, rekavši: “Nećemo biti protiv bilo kakvog formata, bilo kakvih koraka ka bezuslovnom prekidu vatre”.

Ruski predsjednik Vladimir Putin postavio je zaustavljanje isporuke oružja Kijevu i obustavu vojne mobilizacije Ukrajine kao uslov za potpuni prekid vatre, što je zahtjev koji su Ukrajina i njeni zapadni saveznici odbacili.

„Nadamo se da ćemo postići bar neki napredak“, rekao je u subotu za TV Zvijezda ruski senator Grigorij Karasin, koji će predvoditi rusku delegaciju ne precizirajući više detalja.

Rekao je da će on i njegov kolega pregovarač savjetnik Federalne službe bezbjednosti (FSB) Sergej Beseda, zadržati “borbeno i konstruktivno” raspoloženje tokom razgovora.

Pregovarači

Visoki ukrajinski zvaničnik rekao je novinskoj agenciji AFP dan ranije da se Kijev nada da će postići sporazum “barem” o djelimičnom prekidu vatre koji pokriva napade na energiju, infrastrukturu i napade na moru.

“Idemo da se borimo za rješenje bar jednog pitanja”, rekao je Karasin za Zvijezdu, koja je u vlasništvu Ministarstva odbrane Rusije. Rekao je da njegova delegacija odlazi u Saudijsku Arabiju u nedjelju i da će se vratiti u utorak.

Ruski izbor pregovarača za razgovore pokrenuo je pitanja jer ni Karasin ni Beseda nisu dio diplomatskih institucija koje donose odluke, poput Kremlja, Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva odbrane.

Karasin je diplomata koji sada sjedi u gornjem domu ruskog parlamenta, dok je Beseda dugogodišnji oficir FSB-a, a sada savjetnik direktora službe.

FSB je 2014. godine priznao da je Beseda bio u Kijevu tokom krvavog gušenja masovnih protesta za proevropsku uniju nazvanih Majdanski ustanak u ukrajinskoj prijestolnici.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Reklama