Putin gura svoje strateške interese dajući Trumpu vrlo malo

Ruski predsjednik Vladimir Putin približio se ostvarenju svog cilja obnove odnosa između Rusije i SAD-a i razdvajanja Washingtona i Evrope, nudeći istovremeno malen doprinos mirovnim naporima američkog predsjednika Donalda Trumpa u Ukrajini, piše u analizi agencije Reuters.

Prije dugog telefonskog razgovora dva predsjednika u utorak američka strana je navela da će tražiti od Rusije da pristane na 30-dnevni prekid vatre, prijedlog koji je Ukrajina u načelu prihvatila, kao prvi korak prema kompletnom mirovnom sporazumu.

Umjesto toga, Putin je pristao samo na mnogo ograničeniji prekid vatre, prema kojem će Rusija i Ukrajina obustaviti međusobne napade na energetsku infrastrukturu na mjesec dana.

Pazio je da ne izgleda kao da je Trump ostao praznih ruku. To je bilo prvi put u više od tri godine rata da su dvije strane uvjerene ograničiti neprijateljstva makar i nakratko, a Bijela kuća je rekla da će odmah početi pregovori o prekidu vatre na Crnom moru i obuhvatnijem sporazumu o prekidu vatre.

Ograničenje za Ukrajinu

Pauziranje napada na energetsku infrastrukturu i napada na moru bilo bi značajno ograničenje za Ukrajinu, koja je od početka rata nanijela velike udarce ruskoj naftnoj infrastrukturi, ključnom izvoru novca za rat, i njenoj mnogo većoj mornarici, prenosi Hina.

No, Rusija sada može nastaviti svoju kopnenu ofanzivu, naročito u svojoj zapadnoj Kurskoj oblasti, gdje je nadomak protjerivanja ukrajinskih snaga koje su u augustu prošle godine iznenada upale na rusku teritoriju i osvojile njen dio.

Putin je ponovio ruske uslove za širi prekid vatre – da ga Kijev ne smije iskoristiti kako bi obnovio zalihe oružja i mobilizirao više vojnika. Ukrajina odbija te uslove.

Nigel Gould-Davies, stručnjak za Rusiju pri Međunarodnom institutu za strateške studije u Londonu, rekao je da je Putin zapravo odbio širi prekid vatre i da ga vjerovatno neće ozbiljno razmotriti osim ako Trump ne ispuni prijetnje da će pojačati ekonomski pritisak na Rusiju novim sankcijama.

„Rekao je da ga zanima (prekid vatre), ali postavio je niz očito neprihvatljivih uslova. To je drugim riječima ‘ne'”, rekao je Gould-Davies u intervjuu za Reuters.

Trumpovi saradnici prikazali su telefonski razgovor s Putinom kao uspjeh i važan korak prema prekidu vatre.

„Sve donedavno, nismo zaista imali konsenzus u pogledu ta dva aspekta – prekida vatre za energiju i infrastrukturu i moratorija na borbe na Crnom moru – a danas smo stigli do toga i mislim da je to relativno blizu potpunom prekidu vatre”, rekao je Trumpov izaslanik Steve Witkoff za Fox News.

No, Andrej Kozirev, prozapadni političar koji je 1990-ih bio ruski ministar vanjskih poslova, a sada živi u inozemstvu, rekao je za televizijski kanal Dožd da Trump nije ništa postigao.

„Putinu je sasvim u interesu nastaviti rat i vući Ameriku za nos”, rekao je.

Ruski izvor blizak Kremlju rekao je za Reuters: „Putin nastoji izvršiti pritisak na Trumpa i nastavit će rat. Ukrajinci će se povući i polako izgubiti teritoriju i ljude.”

Predah od ukrajinskih napada dronovima

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je Kijev spreman podržati moratorij na napade na energetsku infrastrukturu, ali u roku nekoliko sati obje su se strane optužile da su izvele nove napade.

Čak i kada bi se poštivala ograničena obustava napada na energetsku infrastrukturu, to za Putina ne bi bio velik ustupak, rekli su analitičari. U zamjenu za obustavu napada na ukrajinsku energetsku mrežu, on bi dobio predah od čestih ukrajinskih napada dronovima na neke od najvećih ruskih naftnih rafinerija, kojima je od početka ove godine iz pogona izbačeno 3,3 miliona tona ili četiri posto ruskih kapaciteta kad je riječ o rafiniranju nafte, prema procjenama Reutersa.

Kozirev je rekao da se Putin nije ničega odrekao pristavši na prekid vatre na energetsku infrastrukturu, za koji je rekao da je u svakom slučaju „vrlo nejasan”.

„Kao drugo, naravno da to nikako nije ono o čemu je Trump govorio i šta je tražio i na šta su Ukrajinci pristali, to je (potpuni) prekid vatre. To je prekid vatre za selektivne mete. To nije ono što se tražilo”, rekao je.

U svojoj interpretaciji razgovora Kremlj je rekao da su se predsjednici dogovorili nastaviti svoje napore za okončanje rata „u bilateralnom formatu”, što je pristup koji zabrinjava Ukrajinu i njene evropske saveznike jer se plaše da bi Trump mogao s Putinom postići dogovor koji bi ih marginalizirao i učinio ranjivim u budućnosti.

Naveo je da su dva čelnika razgovarala o širim područjima za buduću saradnju, naprimjer na Bliskom istoku, u pogledu širenja nuklearnog oružja i sigurnosti, u svjetlu „posebne odgovornosti” Rusije i SAD-a da osiguraju globalnu stabilnost.

Povratak Rusije za najviši diplomatski sto

To je u skladu s Putinovim nastojanjem da vrati Rusiju za najviši diplomatski sto kao ravnopravnu stranu SAD-u, pregovarajući s njima na ravnopravnoj osnovi nakon višegodišnjih nastojanja predvođenih SAD-om da se Moskva izolira i kazni ekonomskim sankcijama.

„To je, naravno, veliki uspjeh za Putina koji uspijeva razdvojiti bilateralne odnose od direktne ovisnosti o ukrajinskom sukobu”, rekla je politička analitičarka Tatjana Stanovaja.

Gould-Davies je rekao kako je očito da Putin, koji je također nudio mogućnost unosnih poslovnih ugovora s američkim kompanijama, „želi sarađivati samo sa SAD-om” u nastojanju da razdvoji Washington od njegovih NATO saveznika.

„Evropa zbog toga mora vrlo brzo mobilizirati sredstva za svoju vlastitu odbranu i nada se da će nekako ograničiti to razdvajanje” (od SAD-a), rekao je.