Rezolucija o osudi napada na ustavni poredak BiH nije dobila podršku u Parlamentu

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u utorak je završio raspravu te se izjasnio o Prijedlogu rezolucije o osudi napada vlasti entiteta Republika Srpska na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, sa pozivom na odlučno djelovanje nadležnih institucija s ciljem zaštite ustavnog poretka, očuvanja mira i poštivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Predložena rezolucija dobila je opštu, ali ne i entitesku većinu glasova, tako da će biti upućena Kolegiju Doma na usaglašavanje, prenijela je Fena.

Ukoliko Kolegij ne postigne saglasnost o njoj, zastupnici će se na jednoj od narednih sjednica o njoj izjašnjavati u drugom krugu glasanja.

Od prisutnih 37 zastupnika, za predloženu rezoluciju glasala su 23 zastupnika, 12 je bilo protiv, a dva su bila suzdržana.

Predlagači rezolucije su zastupnici Stranke demokratske akcije (SDA) Šerif Špago, Edin Ramić, Safet Kešo, Midhat Čaušević, Nermin Mandra, Denijal Tulumović, Amor Mašović, Šemsudin Dedić, te Milan Dunović, Vlatko Glavaš i Zlatan Begić iz Demokratske fronte (DF).

Jedan od predlagača, zastupnik Šerif Špago, kazao je da su zastupnici SDA i Demokratske fronte uputili u proceduru ovu rezoluciju, s ciljem da u Predstavničkom domu rasprave „možda o jednom od najvažnijih pitanja koje je trenutno u Bosni i Hercegovini“.

‘Imamo napad na ustavni poredak BiH’

Istakao je da „imamo napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, kada niži nivo vlasti, Skupština entiteta RS, donosi zakone kojima zabranjuje primjenu zakona koje je, između ostalog, donio i Zastupnički dom, odnosno Parlamentarna skupština BiH“.

U predloženoj rezoluciji je također navedeno da Zastupnički dom pozdravlja donesenu odluku Ustavnog suda BiH, kojom se privremeno stavljaju van snage, do konačnog rješenja, četiri sporna zakona.

U jednoj od tačaka predložene rezolucije navedeno je da Zastupnički dom traži od Suda BiH, Tužilaštva, VSTV-a i SIPA-e da odgovorno, pravovremeno i u potpunosti izvršavaju svoje zakonske obaveze, što je, kaže Kešo, nesporno i „treba da se čuje i da glasamo za to“.

Politička kriza u BiH uslijedila je nakon što je Sud BiH krajem februara nepravomoćno osudio entitetskog predsjednika Milorada Dodika na godinu zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS-a, zbog “nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH”.

Tužilaštvo BiH je potom izdalo nalog za privođenje Dodika, kao i premijera RS-a Radovana Viškovića i Nenada Stevandića, čelnika entitetske skupštine.

Osumnjičeni su za krivično djelo “napad na ustavni poredak” nakon što je Narodna skupština RS-a usvojila, a Dodik potpisao ukaz o objavi u Službenom glasniku zakona kojima se zabranjuje djelovanje državnih pravosudnih i sigurnosnih institucija u tom bh. entitetu.