OHR o odlukama NSRS-a: Odgovorni mogu očekivati krivični progon

Odluka vlasti u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska da nastave kršiti Dejtonski sporazum i donositi zakone protivne Ustavu BiH opasan je pokušaj ugrožavanja mira, a odgovorni za te postupke mogu očekivati krivični progon, upozorili su u petak iz Ureda visokog predstavnika za BiH (OHR), reagirajući na odluke koje je donijela Narodna skupština RS-a.

Dan nakon što je Narodna skupština RS-a, uprkos oštrom protivljenju opozicije, glasovima zastupnika iz vladajuće većine koju kontrolira entitetski predsjednik Milorad Dodik podržala nacrt novog entitetskog ustava te prijedlog zakona o zaštiti ustavnog poretka RS-a iz OHR-a su reagirali izjavom u kojoj su upozorili kako sada slijede neizbježne posljedice koje proistječu iz kršenja Dejtonskog sporazuma.

Istakli su kako se jednostranom uspostavom paralelnih pravosudnih institucija pod direktnom kontrolom Narodne skupštine RS-a flagrantno zanemaruje supremacija državnog zakonodavstva i nastoje se provesti zakoni koji su privremeno stavljeni izvan snage privremenim mjerama Ustavnog suda BiH, prenijela je Hina.

‘Otvaranje novih slučajeva krivične odgovornosti’

“Ovo ne samo da pokazuje eklatantno RS-ovo nepoštivanje odluka Ustavnog suda već predstavlja i ozbiljno kršenje Dejtonskog sporazuma i ustavnog okvira Bosne i Hercegovine, što otvara nove slučajeve krivične odgovornosti za one koji provode ove radnje”, stoji u reagiranju OHR-a.

Dodik i predsjednik Vlade RS-a Radovan Višković kao i predsjednik entitetskog parlamenta Nenad Stevandić već su osumnjičeni za pokušaj rušenja ustavnog poretka BiH zbog poticanja donošenja zakona kojima su u tom entitetu namjeravali spriječiti djelovanje državnog pravosuđa i policijskih agencija.

To ih nije spriječilo da po hitnom postupku iniciraju donošenje novog ustava entiteta kao i drakonskog zakona kojim bi se “štitio ustavni poredak RS-a”.

Nacrt novog ustava našao se pred zastupnicima u Skupštini RS-a u rekordnom roku od pokretanja takve inicijative, a nakon što je u četvrtak usvojen, ostavljeno je tek trideset dana za javnu raspravu s planom da novi ustav što prije stupi na snagu.

Predloženim odredbama na RS se praktično prenose brojne ovlasti koje sada ima samo BiH kao država, uključujući vojsku i obavještajnu službu, uvodi se pojam suverenosti tog entiteta i utvrđuje njegovo “pravo na samoopredjeljenje” kao i pravo na ulazak u zajednice s drugim državama, što stvara pravni temelj za secesiju.

Istovremeno je predviđeno ukidanje institucija koje su garantirale barem formalnu zastupljenost pripadnika hrvatskog i bošnjačkog naroda u tijelima vlasti RS-a, poput dužnosti potpredsjednika, kao i Vijeća naroda.

Zakon o zaštiti ustavnog uređenja RS-a, koji je također usvojen po hitnom postupku uvodi široko postavljene formulacije o tome šta znači kršenje njegovih odredbi te predviđa uspostavu posebnog entitetskog suda i tužilaštva koji bi bili zaduženi za progon osoba koje se mogu definirati kao politički protivnici vlasti.

‘Uvod u diktaturu’

Predviđena je čak i uspostava posebnog zatvora za osobe koje bi po toj osnovi bile pod istragom ili osuđene.

S krivičnim progonom mogle bi se suočiti sve osobe koje vlast označi sudionicima u “pomaganju neprijatelju” ili onima koje ne poštuju odluke tijela entitetske vlasti.

Dodik je nakon usvajanja ovog zakona najavio kako će prva meta njegove provedbe biti visoki predstavnik međunarodne zajednice Christian Schmidt kojeg namjerava “progoniti poput zvijeri”.

“Ovo je uvod u diktaturu”, rekao je donedavni sudija Suda BiH i pravni stručnjak Branko Perić, govoreći o Dodikovom zakonu i novom ustavu.

Sve je okarakterizirao Dodikovim pokušajem političkog obračuna s pravosuđem BiH i to zbog činjenice da je osuđen na jednogodišnju zatvorsku kaznu zbog nepoštivanja odluka Visokog predstavnika.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, objavila je Fena, najavio je da će podnijeti zahtjev Ustavnom sudu BiH za privremenu mjeru i zahtjev za ocjenu ustavnosti odluka NSRS-a odmah po stupanju na snagu usvojenog zakona o zaštiti ustavnog uređenja entiteta u Službenom listu.