WHO: Samo sedam zemalja ispunjava standarde kvaliteta zraka
Australija, Novi Zeland, Bahami, Barbados, Grenada, Estonija i Island jedini su ispunili standarde, objavio je IQAir, švicarska kompanija za praćenje kvaliteta zraka.

Samo je sedam zemalja prošle godine ispunilo standarde kvaliteta zraka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), pokazuju objavljeni podaci, dok istraživači upozoravaju da će se rat protiv smoga samo otežati nakon što Sjedinjene Američke Države obustave svoje napore za globalno praćenje.
Čad i Bangladeš bile su najzagađenije zemlje u svijetu 2024. godine, s prosječnim nivoom smoga gotovo 15 puta većim od smjernica Svjetske zdravstvene organizacije, prema podacima koje je prikupila švicarska kompanija za praćenje kvaliteta zraka IQAir.
Nastavite čitati
list of 4 itemsO zagađenju u Sarajevu se priča samo od novembra do februara
WHO upozorava na zdravstvenu krizu u evropskim zemljama
Država Crna Gora kriva za zagađenje zraka u Pljevljima
Samo su Australija, Novi Zeland, Bahami, Barbados, Grenada, Estonija i Island ispunili standarde za kvalitet zraka, objavio je IQAir.
Veliki manjak podataka, posebno za Aziju i Afriku, zamagljuje svjetsku sliku, a mnoge zemlje u razvoju oslanjale su se na senzore kvaliteta zraka postavljene na zgradama ambasada i konzulata SAD-a kako bi pratile nivo smoga.
Međutim, State Department je nedavno okončao taj program, pozivajući se na budžetske uštede. Podaci za više od 17 godina uklonjeni su prošle sedmice sa službene stranice Američke vlade za praćenje kvaliteta zraka (airnow.gov), uključujući očitanja prikupljena u Čadu.
„Većina zemalja ima nekoliko drugih izvora podataka, ali to će značajno utjecati na Afriku, jer su često to bili jedini izvori javno dostupnih podataka o praćenju kvaliteta zraka u stvarnom vremenu“, rekla je Christi Chester-Schroeder, voditeljica naučnog programa IQAira za kvalitet zraka.
Čad je najzagađenija zemlja na svijetu
Nejasni podaci rezultirali su isključenjem Čada s popisa IQAira za 2023. godine, ali je ta zemlja rangirana kao najzagađenija zemlja godinu ranije, pogođena prašinom u Sahari, kao i nekontroliranim spaljivanjem usjeva.
Prosječna koncentracija malih, opasnih čestica u zraku poznatih kao PM2.5, ne bi smjela, prema standardima WHO-a, biti veća od pet mg. To je standard koji je prošle godine ispunilo samo 17 posto gradova.
Indija, peta na listi najzagađenijih zemalja iza Čada, Bangladeša, Pakistana i Demokratske Republike Kongo, zabilježila je pad prosječne vrijednosti PM2.5 za sedam posto godišnje na 50,6 mg. Ipak, u Indiji je 12 od 20 najzagađenijih gradova svijeta s Byrnihatom, u visoko industrijaliziranom dijelu sjeveroistoka zemlje, na prvom mjestu s prosječnom razinom PM2,5 od 128 mg.
Klimatske promjene igraju sve veću ulogu u povećanju zagađenja, upozorava Chester-Schroeder, s višim temperaturama koje uzrokuju žešće i dugotrajnije šumske požare koji su zahvatili dijelove jugoistočne Azije i Južne Amerike.
Christa Hasenkopf, direktorica programa za čisti zrak na Institutu za energetsku politiku Univerziteta u Chicagu (EPIC), rekla je da će najmanje 34 zemlje izgubiti pristup pouzdanim podacima o onečišćenju nakon zatvaranja američkog programa.
„Program State Departmenta rezultirao je poboljšanjem kvaliteta zraka u gradovima u kojima su postavljeni monitori, produživši životni vijek i čak smanjivši naknade za opasnost za američke diplomate, što znači da je isplatio sam sebe“, rekla je Hasenkopf. „To je veliki udarac naporima za kvalitetu zraka u cijelom svijetu“.