FAO: Cijene hrane pale i u januaru

Cijene hrane pale su i u januaru, znatno snažnije nego na kraju 2024. godine, uz osjetno jeftinija biljna ulja i šećer, izvijestila je u petak agencija Ujedinjenih naroda za hranu FAO.

Indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u januaru u prosjeku 124,9 bodova i bio je niži za 1,6 posto nego u decembru, izračunao je FAO, a prenosi Hina.

Na kraju prošle godine cijene su na mjesečnom nivou pale za 0,5 posto.

Usporedba s početkom 2024. pokazuje, pak, da je hrana i na početku ove godine poskupjela nešto više od šest posto.

Najviše je i u januaru pojeftinio šećer, za 6,8 posto u odnosu na decembar, odražavajući povoljne meteorološke uvjete za uzgoj šećerne trske u Brazilu i ukidanje izvoznih ograničenja u Indiji.

Unatrag godinu dana pojeftinio je za gotovo 22 posto.

Cijene ulja

Znatno su u januaru pale i cijene biljnih ulja, za 5,6 posto u odnosu na decembar, odražavajući pojeftinjenje palminog i repičinog ulja. Cijene suncokretovog i sojinog ulja zadržale su se na nivou kraja prošle godine.

U odnosu na početak prošle godine biljna ulja su još znatno skuplja, za otprilike 25 posto.

Pojeftinilo je i meso, za 1,7 posto u odnosu na decembar, budući da su niže cijene ovčetine, svinjetine i mesa peradi prevagnule nad poskupljenjem govedine.

Cijene žitarica zadržale su se na nivou s kraja prošle godine, uz nešto jeftiniju pšenicu i skuplji kukuruz, dijelom zbog sniženih prognoza proizvodnje i zaliha u SAD-u. Obilna ponuda spustila je cijene riže za 4,7 posto u odnosu na decembar.

Na početku nove godine poskupjeli su samo mlijeko i mliječni proizvodi, za 2,4 posto u odnosu na decembar, uz skok cijena sira za 7,6 posto.

U odvojenom izvještaju o ponudi i potražnji na tržištu žitarica FAO je neznatno snizio procjenu proizvodnje u 2024. godini koja sada pokazuje 0,6-postotni pad u odnosu na 2023, na nešto manje od 2,841 milijardi tona, ponajprije zbog znatno sniženih prognoza uroda kukuruza u SAD-u.

Rast proizvodnje

Procjene proizvodnje u EU-u i Kini blago su podignute, napominju u FAO-u.

Na sjevernoj hemisferi završena je sjetva ozimih kultura i prvi pokazatelji signaliziraju bolji prinos u Argentini i Brazilu te veću površinu zasijanu kukuruzom u Južnoj Africi, zahvaljujući rekordno visokim cijenama.

Na nivou EU-a prvi podaci signaliziraju veću zasijanu površinu ponajprije mekom pšenicom u Francuskoj i Njemačkoj.

Vremenski su uvjeti u proteklim mjesecima načelno bili povoljni, pa bi urod pšenice trebao biti bolji u 2025. i potkrijepiti prognoze o oporavku proizvodnje.

Potrošnja žitarica trebala bi, prema novim procjenama FAO-a u sezoni 2024/25. porasti za 0,9 posto, na 2,869 milijardi tona, ponajprije zbog očekivane pojačane potrošnje kukuruza u proizvodnji stočne hrane.

Zalihe žitarica trebale bi na kraju aktuelne sezone u julu biti niže za 2,2 posto nego na početku i kliznuti na 866,6 miliona tona, ali bi trebale i dalje garantirati solidnu opskrbu.

Trgovina žitaricama trebala bi se u aktuelnoj sezoni smanjiti za 5,6 posto, na 483,5 miliona tona, uz sniženu procjenu izvoza pšenice iz EU-a i Rusije.