Kako su Kanada, Kina i Meksiko odgovorili na Trumpove carine

Američki predsjednik Donald Trump ušao je na novi teritorij zakona o trgovini sa svojim zakonom o hitnim sankcijama kako bi opravdao carine na kanadski i meksički uvoz i dodatne carine na kinesku robu.

Trump je u subotu potpisao tri odvojene izvršne uredbe, uvodeći carine koje su kritikovane širom svijeta.

U nastavku donosimo sve što treba znati o Trumpovim carinama i kako su pogođene zemlje uzvratile.

Šta je Trumpov plan s carinama?

Trumpovom odlukom nameću se carine od deset posto na sav uvoz iz Kine i namet od 25 posto na robu iz Meksika i Kanade.

Jedan izuzetak od ovoga su kanadski energetski proizvodi, uključujući naftu, prirodni plin i električnu energiju, koji će se oporezovati po stopi od deset posto.

Carine dolaze bez izuzetaka, prema zvaničnicima Bijele kuće – i čak bi se primjenjivale na kanadski uvoz u vrijednostima manjim od 800 dolara, koji su trenutno bescarinski.

Zašto Trump nameće ove carine?

Trump se pozvao na Međunarodni zakon o ekonomskim ovlastima u vanrednim situacijama (IEPA) kako bi uveo poreze, optužujući navedene države kako ne čine dovoljno da zaustave ilegalnu imigraciju ili trgovinu drogom u Sjedinjene Američke Države.

Cilj je držati ih “odgovornim za svoja obećanja o zaustavljanju ilegalne imigracije i zaustavljanju dotoka otrovnog fentanila i drugih droga u našu zemlju”, stoji u saopštenju Bijele kuće.

Ovim se postupkom potvrđuje Trumpova često ponavljana prijetnja u kampanji da će nametnuti široke carine, politiku koju on brani i za koju vjeruje da pomaže u stvaranju prihoda, zaštiti američkih radnih mjesta i stvaranju utjecaja.

Riječ “carina”, često se šalio Trump, “najljepša je riječ u rječniku”.

Trump je više puta rekao da bi želio vidjeti Kanadu kao “51. državu” SAD-a, a u januaru je na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu u Švicarskoj prozvao ovog sjevernog susjeda svoje zemlje.

“Imamo ogroman deficit s Kanadom. Toga više nećemo imati”, rekao je Trump, govoreći o još jednom načinu za izbjegavanje carina.

“Kao što vjerovatno znate, ja kažem: ‘Uvijek možete postati savezna država SAD-a. I onda, ako ste savezna država, nećemo imati deficit. Nećemo vas morati ocariniti’, rekao je Trump.

Kada carine počinju stupati na snagu?

Naplata carina trebala bi početi u utorak u 00:01 EST (05:01 GMT), prema Trumpovim izvršnim uredbama. Ali uvozni proizvodi koji su utovareni na plovilo ili na njihov konačni način tranzita prije ulaska u SAD, prije subote u 00:01, bili bi izuzeti od carina.

Porezi će ostati “sve dok se kriza ne ublaži”, prema najavi Bijele kuće, koja nije dala konkretna mjerila potrebna za njihovo ukidanje.

Kako je Kanada reagovala na Trumpove carine?

Kanadski premijer Justin Trudeau nerado je najavio da će Ottawa odgovoriti istom mjerom, uvodeći carine od 25 posto, na 155 milijardi dolara uvoza iz SAD-a.

Carinama bi bili obuhvaćeni proizvodi kao što je američko pivo, vino i burbon, kao i voće i voćni sokovi, uključujući sok od naranče iz Trumpove rodne države Floride, rekao je Trudeau. Kanada bi, također, ciljala na robu kao što je odjeća, sportska oprema i kućanski aparati.

Trudeau je upitao zašto bi Trump prijetio historijskom američko-kanadskom partnerstvu za koje je rekao da je najjače koje je “svijet ikada vidio”.

Prema Američkoj vladi, Kanada je bila najveći kupac robe u zemlji 2022. godine, s kupovinom od 356,5 milijardi dolara. Roba i usluge u vrijednosti od 2,7 milijardi dolara prelazile su američko-kanadsku granicu svakog dana u 2023. godini.

“Akcije koje je danas poduzela Bijela kuća razdvajaju nas umjesto da nas spajaju”, rekao je Trudeau. “Nismo to tražili, ali nećemo odustati.”

Mark Carney, kandidat koji će zamijeniti Trudeaua na mjestu sljedećeg kanadskog premijera, također je oštro osudio Trumpove carine i rekao da će Kanada biti “ujedinjena” i “suprotstaviti se nasilniku”.

President Trump thinks we’re pushovers. He doesn’t know Canadians.

We will stand up for our country. We will stand united. We will get stronger. Together. pic.twitter.com/XyPItjuWkP

— Mark Carney (@MarkJCarney) February 2, 2025

Kako je Meksiko reagovao na Trumpove carine?

Meksička predsjednica Claudia Sheinbaum u subotu je naredila uzvratne carine kao odgovor na carine na svu robu koja dolazi iz Meksika.

U podužoj objavi na X-u Sheinbaum je poručila da je njena vlada tražila dijalog, a ne sukob s glavnim trgovinskim partnerom na sjeveru, ali da je Meksiko bio prisiljen odgovoriti istom mjerom.

“Naložila sam svom ministru ekonomije da provede plan B na kojem smo radili, a koji uključuje carinske i necarinske mjere u odbrani interesa Meksika”, objavila je Sheinbaum, ne navodeći na koju će američku robu njena vlada ciljati.

SAD je daleko najvažnije strano tržište Meksika, a Meksiko je 2023. prestigao Kinu kao glavno odredište američkog izvoza.

Meksiko je pripremao moguće uzvratne carine na uvoz iz SAD-a, u rasponu od pet do 20 posto, na svinjetinu, sir, svježe proizvode, čelik i aluminij, prema izvorima upoznatim s tim pitanjem. Automobilska industrija bi u početku bila izuzeta, rekli su.

Ministar ekonomije Marcelo Ebrard napisao je na X-u da su Trumpove carine “flagrantno kršenje” sporazuma između SAD-a, Meksika i Kanade.

“Plan B je u toku”, napisao je Ebrard. “Mi ćemo pobijediti!”

Izvoz SAD-a u Meksiko iznosio je više od 322 milijarde dolara u 2023, pokazali su podaci Ureda za popis stanovništva, dok je SAD uvezao više od 475 milijardi dolara meksičkih proizvoda.

U svojoj objavi Sheinbaum je, također, odbacila kao “klevetu” tvrdnju Bijele kuće da su narkokarteli u savezu s Meksičkom vladom, što je Trumpova administracija iskoristila da opravda carine.

Kakav je bio odgovor Kine na carine?

Kineska vlada osudila je carine i Trumpov zahtjev da Peking mora zaustaviti dotok fentanila, smrtonosnog opioida, u SAD, ostavljajući otvorena vrata za razgovore sa SAD-om, koji bi mogli izbjeći produbljivanje sukoba.

Peking će osporiti Trumpove carine u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) – što je simbolična gesta – i poduzeti neodređene “protivmjere” kao odgovor na namete, koje stupaju na snagu u utorak, saopštilo je Kinesko ministarstvo finansija i trgovine.

Taj je odgovor izbjegao trenutnu eskalaciju koja je obilježila trgovinski obračun Kine s Trumpom u njegovom prvom predsjedničkom mandatu i ponovio odmjereniji jezik kojim se Peking koristio posljednjih sedmica.

Ublaženi odgovor Kine bio je u suprotnosti s direktnom odmazdom i žestokim jezikom iz Kanade i Meksika.

Kinesko ministarstvo trgovine reklo je u saopštenju da Trumpov potez “ozbiljno krši” pravila međunarodne trgovine, pozivajući SAD da se “uključi u iskreni dijalog i ojača saradnju”.

Podnošenje tužbe WTO-u moglo bi Pekingu donijeti pobjedu u slanju poruka zalaganjem za trgovinski sistem temeljen na pravilima, koji dugo zagovaraju američke administracije obje stranke. Peking je poduzeo isti korak i kada je Evropska unija podigla carine do 45 posto na električna vozila kineske proizvodnje.

U isto vrijeme, žalba WTO-a ne predstavlja trenutni trošak ili prijetnju Washingtonu.

Najoštriji otpor Kine bio je zbog fentanila, područja u kojem je administracija bivšeg američkog predsjednika Joea Bidena, također, pozivala Peking da suzbije isporuke kineskih hemikalija potrebnih za proizvodnju droge.

“Fentanil je američki problem”, saopštilo je Kinesko ministarstvo vanjskih poslova. “Kineska strana je provela opsežnu saradnju u borbi protiv narkotika sa Sjedinjenim Američkim Državama i postigla je izvanredne rezultate.”

Je li SAD koristio slične carine u prošlosti?

Najbliža paralela Trumpovom djelovanju bila je upotreba zakona koji je prethodio IEEPA-i, Zakona o trgovini s neprijateljem iz 1917, koji je uveo predsjednik Richard Nixon, kako bi 1971. nametnuo carinu od 10 posto s ciljem zaustavljanja sve većeg uvoza zbog krize nakon povlačenja dolara sa zlatnog standarda.

Sudovi su potvrdili Nixonov postupak, ali Jennifer Hillman, profesorica trgovačkog prava na Univerzitetu Georgetown i bivša žalbena sutkinja Svjetske trgovinske organizacije, kaže da Trumpov postupak možda ne odgovara hitnom slučaju.

Nixonova presuda i potrebni uslovi u statutu IEEPA-e sugerišu da mora postojati uzročna veza između hitne situacije – fentanila i migranata – i rješenja: univerzalnih carina za Kanadu, Meksiko i Kinu.

“Barem za mene, ne mislim da postoji takva veza u ovom slučaju”, kaže Hillman. “Carine se ne bi primjenjivale samo na fentanil, tako da nema jasnog razloga zašto su carine na svu robu ‘nužne’ za rješavanje problema fentanila ili migranata.”

Nixonova upotreba imala je mnogo jasniju vezu između nivoa uvoza i vrijednosti dolara, dodala je.

Šta kažu stručnjaci?

Ekonomski stručnjaci kažu da će carine vjerovatno usporiti ekonomski rast za sve strane, dok će vjerovatno povećati inflaciju.

“Do sada je tržište doista bilo na Trumpovoj strani, ali ovo je nešto gdje bi se to moglo promijeniti i tržište bi ga moglo prvi put izazvati”, rekao je Mark Malek, glavni investicijski direktor Siebert Financiala u SAD-u.

Nova analiza Budget Laba na Yaleu iznijela je moguću štetu američkoj ekonomiji, poručivši da bi prosječno domaćinstvo izgubilo ekvivalent od 1.170 dolara prihoda od poreza.

Ekonomist i bivši ministar finansija SAD-a Lawrence Summers rekao je da će radna mjesta u “industrijskom središtu biti izgubljena jer se američki proizvođači ne mogu natjecati zbog viših ulaznih troškova”.

On je na X-u napisao da će Kanada i Meksiko izgubiti povjerenje u SAD i da će učinak na lanac snabdijevanja biti “strateški poklon” za Kinu.

“Nasilništvo ne pobjeđuje vremenom – na igralištu ili u međunarodnoj areni”, rekao je Summers.