Arhitekta ‘Generalovog plana’: Izrael je ozbiljno podbacio u Gazi
General Eiland kaže da se poraz Izraela u ratu u Gazi može mjeriti kroz dva kriterija – ko je postigao svoje ciljeve i koja je strana nametnula svoju volju drugoj.

Izraelski list Maariv prenosi izjave bivšeg šefa Izraelskog vijeća za nacionalnu sigurnost, penzionisanog generala Giora Eilanda, koji je rekao da je „Izrael neslavno podbacio u ratu u Gazi“.
General Eiland, arhitekta ‘Generalovog plana’ za evakuaciju sjeverne Gaze, dodao je da se poraz Izraela u ratu u Gazi može mjeriti kroz dva kriterija: ko je postigao svoje ciljeve i koja je strana nametnula svoju volju drugoj.
Nastavite čitati
list of 4 items- list 1 of 4Izrael planira da na ruševinama Rafaha formira koncentracionu zonu za Palestince
- list 2 of 4Reporter Al Jazeere: Genocid je sistemsko razaranje svake pore jednog društva
- list 3 of 4EU: Dogovorili smo sa Izraelom povećanje humanitarne pomoći Gazi
- list 4 of 4Izrael ubija i ljekare kako se Gaza nikada ne bi mogla oporaviti od genocida
“Gledajući sporazum u Gazi, Izrael je otvorio prijelaz Rafah i povukao se s koridora Netzarim, dok su se hiljade Palestinaca vratile na sjever”, dodao je.
Naziv ‘Generalov plan’ prvi put se pojavio u izraelskim medijima početkom septembra prošle godine. Riječ je o vojnom planu koji se sastoji iz dvije faze, prema onome što je saopćio Forum rezervnih oficira i boraca.
Prva faza plana podrazumijevala je iseljavanje preostalih stanovnika sa sjevera Pojasa Gaze, koji bi u drugoj fazi trebao biti proglašen vojnom zonom, a kasnije bi se taj model primijenio na cijeli Pojas Gaze.
Plan je, također, predviđao da se područja sjeverno od koridora Netzarim pretvore u zatvorenu vojnu zonu i da se gotovo 300.000 Palestinaca sa sjevera Pojasa Gaze primora na napuštanje tih područja u roku sedam dana.
Cilj ovog plana bio je potpuna eliminacija bilo kakve prisutnosti Hamasa u sjevernom Pojasu Gaze kroz iseljavanje stanovništva s tog područja i njegovo pretvaranje u zatvorenu vojnu zonu, uz zabranu ulaska humanitarne pomoći.
Tri izraelske greške
Prije nego što je postignut sporazum o prekidu vatre, izraelske novine Yedioth Ahronoth objavile su članak izraelskog generala Eilanda, u kojem je kritizirao izraelsku vojnu strategiju u ratu protiv Gaze. Istaknuo je da vojni pritisak sam po sebi nije dovoljan da se ostvare ciljevi Izraela te je nabrojao niz grešaka koje je Izrael napravio u svom ratu protiv Gaze.
U članku pod naslovom „Zaključci iz rata u Gazi: Vojni pritisak nije dovoljan“, penzionisani izraelski general zaključuje kako je prva i jedna od najvećih pogrešaka bilo prihvatanje američkog narativa koji izjednačava Hamas) s organizacijom Islamska država Irak i Levant (ISIL).
Prema Eilandu, Hamas nije samo „teroristička organizacija koja se nametnula stanovništvu Gaze“, već je „Država Gaza“ objavila rat Izraelu 7. oktobra 2023. godine. Napominje da je u ratovima među državama uobičajeno vršiti ekonomski pritisak na neprijateljsku zemlju, pa čak i nametati blokadu neprijatelju.
U skladu s takvim viđenjem, Izrael nije bio dužan osigurati Gazi sve osnovne potrebe tokom ovog rata i mogao je pooštriti blokadu, zaključio je.
Druga greška na koju je ukazao Eiland bila je neuspjeh Izraela da iskoristi slabosti „neprijatelja“.
„Svrha rata je natjerati drugu stranu da djeluje protiv svoje volje“, dodao je.
Naveo je tri glavna načina za postizanje ovog cilja, a to su:
Prvi način je primjena ekonomskih sankcija protiv neprijatelja, što izazva ljutnju, ogorčenost i glad među stanovništvom, a to je suština Generalskog plana koji je predložen i primijenjen u sjevernoj Gazi.
Drugi način je podržati alternativne vlade unutar Gaze, a Izrael je blokirao svaku inicijativu koja je promovirala takvu alternativu tokom rata.
Treći način je natjerati neprijatelja da strahuje od gubitka teritorija (drugim riječima raseljavanje), što je strategija koju Izrael još nije isprobao, kako tvrdi.
Bez jasnog političkog plana za Gazu
Prema riječima generala, Izrael je odabrao tradicionalne strategije koje se fokusiraju samo na vojni pritisak, što je bila velika pogreška jer nije uzeo u obzir da se Hamas 15 godina pripremao za suočavanje s takvom vrstom pritiska.
Treća greška na koju je ukazao Eiland je neuspjeh Izraela da razvije jasan politički plan za budućnost Gaze nakon rata.
Istaknuo je da je, tokom posjete tadašnjeg američkog predsjednika Joea Bidena Izraelu nakon napada 7. oktobra, izraelski premijer Benjamin Netanyahu bio upitan o planovima Izraela za sljedeću fazu rata, a Netanyahuov odgovor je bio lišen bilo kakvog sadržaja ili konkretnog plana. „Kad dođemo do sutrašnjeg dana, razgovarat ćemo o sljedećem danu“, odgovorio je.
Eiland ovakvu Netanyahuovu izjavu vidi kao uvredu i odustajanje od potrebe za političkom vizijom za upravljanje poslijeratnom fazom. Prema njegovim riječima, bilo bi bolje da je Izraelska vlada jasno iznijela svoj stav da Izrael nema teritorijalne ni političke interese u Gazi, već samo sigurnosni interes koji se svodi na potpunu demilitarizaciju tog područja. Izrael je trebao biti spreman razgovarati o bilo kakvom planu s arapskim ili zapadnim državama, koji bi mogao pružiti političku alternativu kako bi se osiguralo trajno razoružanje.
Eiland je na kraju članka zaključio da Izrael mora preispitati svoje vojne i političke strategije u budućim ratovima. Vojni pritisak sam po sebi nije dovoljan za postizanje velikih ciljeva u sukobima, već je potrebno duboko promišljanje o ekonomskim i političkim mjerama koje mogu dovesti do pada neprijateljskog režima i dugoročno ostvariti sigurnosne i političke ciljeve.
Prema generalovom mišljenju, neuspjeh u usvajanju ovih strategija mogao bi dovesti do neizvjesnih rezultata i produžiti rat u Pojasu bez ostvarivanja potpune pobjede.