Američko udaljavanje od Evrope

U Vanceovim primjedbama na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji stvari su postale osobne:

“Prijetnja oko koje se najviše brinem vis-a-vis Europe nije Rusija, nije Kina, niti bilo koji drugi vanjski akter”, započeo je Vance u jednom od svojih prvih velikih govora na svjetskoj pozornici: “Ono što me brine je prijetnja iznutra. Povlačenje Europe od nekih od svojih temeljnih vrijednosti: vrijednosti koje dijeli sa Sjedinjenim Američkim Državama.”

Ono što je uslijedilo ostavilo je sudionike konferencije nijeme, zaprepaštene i ljute.

Vance je dužnosnike Europske unije nazvao “komesarima” — misleći na Sovjetski Savez — i optužio ih da cenzuriraju svoje građane u ime borbe protiv dezinformacija i govora mržnje na internetu.

Krivio je Rumunjsku zbog poništavanja rezultata izbora od 24. studenog, na kojima je opskurni ultranacionalistički kandidat skočio na prvo mjesto nakon kampanje na TikToku koju su obavještajne službe povezale s Rusijom.

Rekao je da od svih izazova s kojima se Europa suočava, ne postoji “ništa hitnije od masovne migracije” – povezujući teroristički napad u četvrtak u Minhenu s “nizom svjesnih odluka” europskih političara.

Zaključak: Nitko nikada ne bi mogao nazvati Trumpa velikim zagovornikom Europe, za koju je jednom rekao da se “ Europa odnosi prema Americi gore nego prema Kini”.

Ali bilo da se radi o prijetnji pripajanja Grenlanda od Danske ili odabiru Saudijske Arabije kao posrednika u pregovorima Rusije i Ukrajine, drugi Trumpov mandat mogao bi značiti sumrak za transatlantske odnose. Zato većina Europljana smatra Sjedinjene Države prije “nužnim partnerom” nego “saveznikom”.

Minhen kroz povijest

Minhenski sporazum, potpisan u rujnu 1938., najbolji je primjer povijesne greške, gdje su Britanija i Francuska dopustile nacističkoj Njemačkoj da pripoji Sudete, regiju unutar Čehoslovačke, u nadi da će izbjeći rat, potez koji je u konačnici ohrabrio Hitlera i doveo do daljnje agresije.

U kasnim 1930-ima Adolf Hitler i nacistička Njemačka provodili su politiku ekspanzije, uključujući aneksiju Austrije (Anschluss) i zahtjev za Sudetima. U rujnu 1938. godine Britanija, koju je predstavljao premijer Neville Chamberlain, Francuska, Njemačka i Italija sastale su se u Minhenu i dogovorile da se Njemačkoj dopusti aneksija Sudeta.

Ovaj sporazum, koji je postao sinonim za smirivanje, bio je vođen željom da se izbjegne rat i uvjerenjem da će Hitlerovi zahtjevi biti ograničeni na Sudete.

Iako je sporazum izbjegao trenutni rat, naposljetku je ohrabrio Hitlera, koji je u roku od godinu dana napao ostatak Čehoslovačke, a potom i Poljsku, što je dovelo do izbijanja Drugog svjetskog rata.

Chamberlain se slavno vratio u Britaniju nakon sporazuma, proglasivši “mir s čašću” i “mir za naše vrijeme”, ali te su nade bile kratkog vijeka.

Minhenski sporazum naširoko je kritiziran kao neuspjeh diplomacije i ključni čimbenik u eskalaciji napetosti koje su dovele do Drugog svjetskog rata.

Čehoslovačka, koja nije bila strana u Munchenskim pregovorima, bila je prisiljena ustupiti Sudete pod pritiskom Britanije i Francuske.

Evropski šok nakon 87 godina

Nikakva količina “Trump-problema” nije mogla pripremiti Europu za MAGA uragan koji je ovaj tjedan protutnjao kontinentom, izazivajući veliku pustoš među američkim najbližim saveznicima. Trump je ostavio NATO i Ukrajinu uzdrmane svojim pokretanjem izravnih mirovnih pregovora s Rusijom, bez Ukrajine koja je potpuno uključena ili drugih europskih čelnika čak ni u razgovoru.

Ministar obrane Pete Hegseth je zbunio i uznemirio saveznike tijekom svog prvog posjeta NATO-u time što je izuzeo Ukrajince kao pregovarače gurajući ih od stola prije nego što su ti pregovori počeli. Također je zahtijevao da Europa preuzme odgovornost za vlastitu obranu kako bi se Amerika mogla usredotočiti na hitniju prijetnju iz Kine.

Kod kuće, Trump je najavio “recipročne” carine za svaku zemlju koja uvede uvozne carine SAD-u, što će vjerojatno utjecati na robu u vrijednosti od 600 milijardi dolara iz EU-a.

A na globalnom AI summitu u Parizu u utorak, potpredsjednik Vance napao je “pretjeranu regulaciju sektora umjetne inteligencije” i “pretjeranu brigu oko sigurnosti” i napustio konferenciju bez potpisivanja zajedničke deklaracije.

Kao još jedan dokaz američkog udaljavanje od Europe može poslužiti najavljeni susret američkih i ruskih pregovarača u – Saudijskoj Arabiji. Američko izaslanstvo odlazi za dan-dva, Rusi su već odredili svoj tim sastavljen od političkih, obavještajnih, ekonomskih i vojnih stručnjaka. Sastaju se šefovi diplomacija Rubio i Lavrov. Gdje je tu Europa? Nema je, sklonjena u duboku sjenu. Gdje je tu Ukrajina? Pitanje je na koje nemamo odgovor, ali može naslutiti da će biti sklonjena u stranu i da će o svemu, na kraju krajeva, odlučivati Trump i Putin. Prijateljski, negdje u Rijadu.