EU odgovor na Trumpove carine vidi u širenju mreže trgovinskih partnera

Carine štete privrednicima svih strana, složili su se u utorak učesnici rasprave u Evropskom parlamentu, a većina njih odgovor EU-a na izazove trgovinske politike Trumpove administracije vidi u saradnji s novim partnerima.

Eurozastupnici, predstavnici Komisije i Vijeća EU-a carine koje uvodi američki predsjednik Donald Trump ocijenili su “neopravdanima” i štetnim za sve strane, piše Hina.

Nakon što je zaprijetio visokim carinama svojim glavnim trgovinskim partnerima, Trump je odlučio u ponedjeljak znatno podići carine na uvoz čelika i aluminija u SAD. One sada iznose 25 umjesto 10 posto.

Predstavnik Vijeća EU-a Adam Szlapke iz Poljske, otvarajući raspravu na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u Strasbourgu, ocijenio je kako “fragmentiranje globalne trgovine neće nikome koristiti”.

Sličnu je ocjenu dao i predstavnik Komisije, povjerenik za trgovinu i ekonomsku sigurnost Mariš Šefčovič, ponovivši kako nikom nije u interesu “lomiti veze” globalne trgovine.

EU se ne boji odlučno odgovoriti

Szlapka i Šefčovič su, poput predsjednice EK-a Ursule von der Leyen ranije u utorak, najavili da će Evropska unija srazmjerno odgovoriti na mjere nove američke administracije.

“Neopravdane carine za EU neće ostati bez odgovora – one će pokrenuti čvrste i proporcionalne kontramjere”, rekla je Von der Leyen u prvoj reakciji na odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Szlapka je poručio kako se EU “ne boji koristiti svoje instrumente” dok je Šefčovič kazao da Unija “razmatra razmjere uzvratnih mjera” te da će “odgovoriti odlučno”.

U prethodnom sporu o carinama na čelik i aluminij s Trumpovom administracijom 2018. godine, EU je svojim mjerama, uz čelik i aluminij, ciljala na proizvode iz američkih saveznih država koje su snažno podržale Trumpa, poput viskija i motocikala Harley Davidson.

Slične kontramjere je proteklih sedmica najavljivao kanadski premijer Justin Trudeau kao odgovor na Trumpove carine na uvoz iz Kanade.

Sila umjesto pravila

Szlapka je ocijenio kako je u globalnoj trgovini došlo do “promjene poretka s onog temeljenog na pravilima na poredak temeljen na sili”.

Predstavnici insitucija Unije i eurozastupnici klubova centra kao mogući odgovor EU-a na nove okolnosti vide širenje mreže trgovnskih ugovora s trećim zemljama koje, tvrdi Šefčovič, “sve više traže stabilnost i predvidljivost” te se okreću EU-u.

“Evropska unija je spremna suočiti se sa svim izazovima koje će ovo novo doba donijeti na području trgovine. Naša brzorastuća mreža trgovinskih sporazuma – najveća na svijetu, koja se sastoji od gotovo 44 povlaštena trgovinska sporazuma sa 76 zemalja – povezuje naše jedinstveno tržište s tržištima širom svijeta i daje nama i našim kompanijama priliku za rast, inovacije i natjecanje. I nastavljamo dalje širiti ovu mrežu”, rekao je Šefčovič.

“Dovršili smo pregovore za sporazum o partnerstvu između EU-a i Mercosura i naš sporazum sa Švicarskom krajem prošle godine. Prije nekoliko sedmica zaključili smo razgovore o modernizaciji trgovinskog sporazuma između EU-a i Meksika i ponovno pokrenuli pregovore s Malezijom”, nastavio je povjerenik i najavio nastavak pregovora o trgovini s Indijom, Malezijom, Indonezijom, Filipinima i drugim zemljama.

Šefčovič je napomenuo kako EU i Evropski parlament moraju biti brži i učinkovitiji u pregovorima i ratifikaciji trgovinskih sporazuma.

Od početka pregovora do stupanja na snagu sveobuhvatnog trgovinskog sporazuma s Kanadom (CETA) 2017, naprimjer, proteklo je osam godina.

Nova partnerstva u trgovini

Govoreći u ime kluba zastupnika Evropske pučke stranke, najbrojnijeg u EP-u, Jorgen Warborn podržao je nove trgovinske sporazume, utvrdivši da EU “mora naći još više strateških partnera u svijetu”.

I predstavnica socijaldemokrata (S&D), druge po veličini zastupničke grupe, Iratxe Garcia Perez zatražila je da EU “diverzifikuje” svoje sporazume.

Pozvala je na “ciljane odgovore na neopravdani i besmisleni trgovinski rat” pokrenut iz SAD-a. Trumpove je politike nazvala “destruktivnim” a najbolja odbrana na njih je, smatraju socijalisti, “integrisanija Unija”.

S pozivom na širenje mreže trgovinskih odnosa složili su se i predstavnici liberala, dok je Anna Cavazzini iz Zelenih optužila evropsku desnicu da podrškom Trumpu slabi Evropsku uniju.

Trgovinske sporazume manji je dio zastupnika kritikovao tvrdeći da, naprimjer, potkopavaju evropsku poljoprivredu, omogućujući uvoz prehrambenih proizvoda po nižim cijenama.

Uz predstavnike desnice i zastupnika zemalja koje takav uvoz najviše pogađa, kao što je Francuska, takav pristup kritikuje i krajnja ljevica. Manon Aubry iz kluba Ljevica zatražila je da EU “obnovi svoj suverenitet nad energijom i hranom” te “umjesto da ide za trgovinskim sporazumima, okonča slobodnu trgovinu”.

Predstavnica Ljevice, kao i Klara Dostalova iz desnih Patriota za Evropu smatra da je odgovor EU-a na izazove iz SAD-a, Kine, i drugih velikih ekonomija “slab”.

“Dok SAD uvodi carine, Brisel duboko razmatra, dok Kina pomaže svoje industrije, mi podržavamo inkluzivni trgovinski okvir, dok drugi brane svoje interese, mi zacrtavamo direktive o etičkom uvozu banana”, rekla je Dostalova i zatražila da se Brisel vodi prvenstveno interesima EU-a.

Daniele Polato iz desnih Evropskih konzertivaca i reformista (ECR) zatražio je da “EU izbjegne trgovinski rat sa SAD-om i pregovara” te naveo niz carina koje su uvedene u vrijeme administracije demokratskog predsjdnika SAD-a Joea Bidena. Pri tome je za krizu i nekonkurentnost evropske privrede optužio lijeve i zelene politike.

Rene Aust iz kluba Evrope suverenih nacija je, također, optužio EU da svoje kompanije čini nekonkurentnijima porezima i regulacijama.