Rumunski predsjednik odstupio uoči pokušaja opoziva
Klaus Iohannis podnio je ostavku u ponedjeljak u vrijeme kada desničarske opozicione stranke namjeravaju pokrenuti postupak o njegovom opozivu.

Rumunski predsjednik u odlasku Klaus Iohannis podnio je ostavku u ponedjeljak u vrijeme kada desničarske opozicione stranke namjeravaju pokrenuti postupak o njegovom opozivu.
Rumunija, članica Evropske unije i NATO-a koja graniči s Ukrajinom, dospjela je u institucionalnu krizu prošle godine kada je Calin Georgescu, slabo poznat krajnje desni kritičar NATO-a, pobijedio u prvom krugu predsjedničkih izbora.
Nastavite čitati
list of 4 itemsVanredni samit u Briselu: Teme rat u Ukrajini i odbrambena spremnost Evrope
Šta će biti naredni potezi državnih institucija BiH
EU daje proizvođačima automobila dodatno vrijeme za smanjenje zagađenja
Nakon optužbi o ruskom uplitanju, koje je Moskva porekla, rumunski vrhovni sud je poništio izbore, prenijela je Hina, pozivajući se na Reuters.
Dva kruga ponovljenih izbora održat će se 4. i 18. maja, a sud je rekao da će Iohannis, kojem je drugi i posljednji mandat istekao 21. decembra, ostati na dužnosti dok se ne izabere njegov nasljednik.
No, tri desničarske opozicione stranke, koje imaju oko 35 posto zastupničkih mjesta u parlamentu, u januaru su predložile glasanje o opozivu predsjednika.
‘Besmislena kriza’
S obzirom na činjenicu da je Iohannis veoma nepopularan, analitičari su rekli da bi neki zastupnici iz proevropskih stranaka mogli osigurati potrebnu većinu na glasanju o njegovom opozivu.
“Zahtjev (o opozivu) će imati posljedice i u zemlji i u inostranstvu”, kazao je Iohannis novinarima.
“Kako bih poštedio Rumuniju ove besmislene i negativne krize, povlačim se iz ureda predsjednika”.
Predsjednik gornjeg doma parlamenta Ilie Bolojan, čelnik Liberalne stranke koja je dio vladajuće koalicije, bit će privremeni predsjednik sa ograničenim ovlastima do izbora.
Tri desničarske grupacije, kojima je podrška narasla od iznenadne pobjede Georgescua, iskoristile su svoje kampanje protiv Iohannisa kao povod za organiziranje protesta i nametanje tema u političkim raspravama.