Francova diktatura dijeli Španiju 50 godina nakon njegove smrti

Španska konzervativna opozicija bojkotovat će početak službene komemoracije povodom 50. godišnjice smrti desničarskog diktatora Francisca Franca, otkrivajući trajnu podijeljenost u pogledu njegove ostavštine, piše AFP, prenosi Hina.

General je srušio demokratsku republiku u brutalnom građanskom ratu koji je odnio stotine hiljada života i vladao je željeznom rukom od 1939. do svoje smrti 1975.

Socijalistički premijer Pedro Sanchez najavio je stotinu događanja u 2025. kako bi “pokazao veliku transformaciju postignutu” u pola stoljeća od početka demokratske tranzicije te evropske države.

Madridski muzej umjetnosti Reina Sofia, dom slike “Guernica” Pabla Picassa, jednog od najpoznatijih anti-Francovih djela, bit će domaćin prve ceremonije u srijedu.

Sanchez će voditi ceremoniju na kojoj neće prisustvovati ni kralj Filip VI, ni Alberto Nunez Feijoo, lider opozicijske konzervativne Narodne stranke (PP).

Feijoo smatra da je inicijativa oportunistički trik manjinske ljevičarske vlade da odvrati pažnju od svojih političkih i pravnih problema.

U toku su istrage o korupciji protiv Sanchezove supruge i političkih saveznika, a socijalisti moraju i mukotrpno pregovarati s nizom rubnih i separatističkih stranaka kako bi usvojili zakon.

Komemoracije planirane u školama, univerzitetima, muzejima i na ulicama su djelo vlade koja “u svom očaju neprestano gleda u prošlost”, rekao je Feijoo.

Socijalisti su mu uzvratili ukazujući na porijeklo PP-a, osnovane 1989. kao nasljednice Narodnog saveza kojeg je 1976. utemeljio bivši Francov ministar.

Razočarane žrtve

Krajnje desni Vox, treća najveća snaga u parlamentu, također će bojkotovati program.

Jedan zastupnik Vox-a nedavno je u parlamentu rekao da Francova vladavina “nije bila mračno razdoblje, kako ova vlada predstavlja, već faza obnove, napretka i pomirenja”.

Na drugom kraju političkog spektra, ljevičarski Podemos opisao je komemoracije “fasadom” kojom se prikrivaju minorne naknade žrtvama diktature.

Sanchez je 2022. progurao zakon o “demokratskom sjećanju” s ciljem oživljavanja sjećanja, uključujući stvaranje registra žrtava i uklanjanje simbola frankizma.

Ali zakon nije osudio bivše zvaničnike Francovog režima, koji su optuženi za zločine i koji su profitirali od amnestije odobrene tokom tranzicije, na razočaranje preživjelih.

Polarizirajuće sjećanje na građanski rat od 1936. do 1939. i Franca proizlazi iz pitome propasti režima, smatra Joan Maria Thomas, profesor suvremene historije na Univerzitetu Rovira i Virgili.

Bolesni 82-godišnji Franco umro je u bolnici, u potpunoj suprotnosti s kolapsom nacističke Njemačke i fašističke Italije tokom Drugog svjetskog rata ili Revolucijom karanfila kojom je 1974. svrgnuta portugalska desničarska diktatura.

Uslijedili su demokratski izbori 1977, a Španci su odobrili novi ustav na referendumu sljedeće godine, što se sada slavi državnim praznikom 6. decembra.

‘Pozitivno’ sjećanje

U Španiji je “postojao veliki dogovor… da se gleda naprijed” bez osvrtanja na nepravde iz prošlosti, rekao je Thomas AFP-u.

Sjećanje na Francovu smrt bilo je “pozitivno” jer današnja Španija “nema na umu važnost oporavka demokratskog sistema 1977. i mogućnosti njegove konsolidacije”, rekao je Thomas.

Ali “ne možemo izbjeći sjećanje na dio zemlje koji je podržavao Franca, a to je bio vrlo značajan dio”, dodao je.

Fašistički i konzervativni katolički elementi bili su među njegovim pristalicama i lojalistima koji su nekad odavali počast Francu misama i posjetama Dolini palih, velikom mauzoleju blizu Madrida u kojem se nalazila njegova grobnica.

Prethodna Sanchezova vlada naredila je historijski korak ekshumacije Francovih ostataka 2019. i preimenovala je mauzolej koji se smatra trijumfalističkim spomenikom njegovoj vladavini.

U anketi 2018, koju je provela istraživačka agencija Sigma Dos za konzervativni list El Mundo, plan je dobio neznatno više podrške nego neodobravanja.