Pregled dugog puta do sporazuma o prekidu vatre

Sporazum o prekidu vatre stupio je na snagu u nedjelju, 19. januara. Donosimo pregled dugog puta do sporazuma koji bi mogao okončati rat u Gazi.

(Abed Rahim Khatib / Anadolija)

Dogovor o prekidu vatre između Izraela i palestinske grupe Hamas stupio je na snagu u Gazi, omogućujući više od dva miliona Palestinaca u enklavi malo predaha nakon 15 mjeseci razornog rata.

U prvoj šestosedmičnoj fazi sporazuma o prekidu vatre neki od izraelskih zarobljenika koji su držani u Gazi bit će pušteni u zamjenu za palestinske zatvorenike koje drži Izrael, postepeno izraelsko povlačenje prema granicama Gaze s Izraelom i ogromno povećanje pristupa humanitarnoj pomoći.

Postoji nada da će prva faza utrti put drugoj i trećoj fazi, koje će dovesti do oslobađanja svih zarobljenika i trajnog prekida vatre.

Put do ovog najnovijeg sporazuma bio je dug i pun pogrešnih početaka.

U nastavku ćemo pogledati kako je izgledao put do ovog dogovora, od početka rata 7. oktobra 2023.

(Hasan N. H. Alzaanin / Anadolija)

Prvo primirje

Nakon više od šest sedmica borbi koje su uništile velika područja Gaze i usmrtile hiljade ljudi, Izrael i Hamas dogovorili su četverodnevno primirje 21. novembra 2023.

U sedmicama otkako su Hamasovi borci napali južni Izrael 7. oktobra 2023. i ubili 1.200 ljudi, izraelska vojska je nemilosrdno bombardovala Gazu zračnim i kopnenim napadima, ubivši više od 14.000 Palestinaca, uglavnom žena i djece.

Osim toga, procjenjuje se da je oko 1,7 miliona Palestinaca raseljeno i prisiljeno od strane izraelske vojske da pobjegnu u južna područja Pojasa.

Nakon sedmia užurbanih pregovora koje je vodio Katar i višestrukih slučajeva kada se dogovor pojavio na horizontu prije nego što se raspao, izraelski premijer Benjamin Netanyahu sazvao je sastanak svoje vlade, koja je potom glasala za odobrenje sporazuma o primirju.

Hamas i druge palestinske grupe su nakon napada 7. oktobra odveli oko 250 zarobljenika. Kao dio sporazuma iz novembra, 110 ih je oslobođeno.

Izrael je oslobodio više od 240 palestinskih zatvorenika, svi su bili žene i djeca.

Primirje je produženo na sedam dana, ali je Netanyahu jasno dao do znanja da Izrael ne završava svoj rat protiv Gaze i da je prekid borbi samo privremen. Izrael je nastavio rat protiv Gaze 1. decembra 2023. godine.

(Ramadan Abed/Reuters)

Međunarodni pritisak

Kako se izraelski rat protiv Gaze intenzivirao, protesti su izbili širom svijeta.

Studenti univerziteta u Sjedinjenim Američkim Državama održali su proteste u kampusu i proteste koji su privukli globalnu pažnju.

Kako se rat nastavljao, nekoliko evropskih nacija službeno je priznalo državu Palestinu, uključujući Irsku, Španiju i Norvešku.

Južnoafrička Republika takođe je podnijela tužbu za genocid protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) koju je kasnije podržalo najmanje 14 zemalja, uključujući Belgiju, Kolumbiju, Tursku, Egipat, Čile i Španiju.

Nastavak pregovora

U maju 2024., kad je rat u Gazi ušao u osmi mjesec, nade da bi se primirje moglo postići pojačale su se kako su pregovori napredovali.

U Kairu su egipatski i katarski zvaničnici radili s Amerikancima na pronalaženju sporazuma – tada je čelnik Hamasa Ismail Haniyeh rekao 6. maja da je njegova grupa prihvatila prijedlog. Palestinci su počeli slaviti na ulicama Gaze.

U tom sporazumu, koji bi se odvijao u tri faze, navedeno je da će Hamas osloboditi 33 izraelska zarobljenika u zamjenu za stotine palestinskih zatvorenika držanih u izraelskim zatvorima tokom 42 dana. U drugoj fazi bi se izraelska vojska potpuno povukla iz Gaze.

Izrael je, međutim, rekao da nije pristao na uslove prekida vatre. Ubrzo nakon toga, Izrael je pokrenuo invaziju na Rafah u južnoj Gazi.

Zatim je krajem maja američki predsjednik Joe Biden rekao da je Izrael pristao na ‘trajni prijedlog prekida vatre’. Ali Netanyahu je kasnije odbacio plan i nastavio rat.

Libanski rat

Izrael i Hezbollah počeli su se međusobno napadati 8. oktobra 2023., a libanska grupa rekla da napada Izrael u znak solidarnosti s Gazom. Izrael je 23. septembra 2024. pojačao svoje napade na Liban, ubivši više od 550 ljudi u jednom danu. Napad se dogodio samo nekoliko dana nakon napada na pejdžere i vokitokije, te nekoliko dana prije ubistva dugogodišnjeg vođe Hezbollaha, Hassana Nasrallaha.

Nekoliko dana kasnije, 1. oktobra 2024., Izrael je izvršio invaziju na južni Liban.

Analitičar Hamze Attar rekao je za Al Jazeeru kako vjeruje da su izraelski ciljevi u Gazi postignuti početkom 2024. godine, ali je rat produžen kako bi se izvršili napadi na Hezbollah u Libanu.

Primirje je najavljeno 27. novembra prema kojem bi Hezbollah povukao svoju vojnu infrastrukturu sjeverno od rijeke Litani, a libanske oružane snage rasporedile bi se u južnom Libanu. U sporazumu o prekidu vatre takođe stoji da bi se izraelske trupe trebale povući iz južnog Libana prije isteka razdoblja prekida vatre od 60 dana.

Izraelske trupe su još uvijek prisutne u pograničnim gradovima i uništavaju kuće i sela prije povlačenja.

ICJ-evi nalozi za hapšenje

U novembru 2024. ICJ je izdao naloge za hapšenje Netanyahua i bivšeg izraelskog ministra odbrane Yoava Gallanta zbog počinjenja navodnih ratnih zločina u Gazi.

Mnoge su države rekle da će poštovati odluku suda, iako je SAD odbacio presudu, a neki su zvaničnici zaprijetili sudu.

Trump ulazi u borbu

Dana 2. decembra, novoizabrani američki predsjednik Donald Trump objavio je na društvenim mrežama da će biti “platiti paklom” ako zarobljenici u Gazi ne budu oslobođeni prije nego što on dođe na dužnost. Ponovio je zahtjeve kasnije u decembru i ponovno početkom januara.

Regionalni pregovori, uključujući primirja u Gazi i Libanu, navodno su koordinisani između Bidenove administracije i nekih novih zvaničnika iz Trumpove nove administracije.

Dogovor je postignut

Dana 15. januara pregovarači su navodno postigli dogovor nakon 15 mjeseci rata u kojem su ubijeni deseci hiljada Palestinaca. Prema nekim procjenama broj mrtvih premašuje 100.000.

Sastanak izraelske vlade odobrio je dogovor u subotu, uprkos protivljenju krajnje desničarskih ministara.

Primirje je trebalo započeti u 8:30 ujutro po lokalnom vremenu (06:30 GMT) u nedjelju, 19. januara. Malo prije toga, Netanyahu je izdao saopštenje u kojem je rekao da neće započeti dok Hamas ne dostavi imena prva tri izraelska zarobljenika koji će biti pušteni na slobodu. Hamas je kašnjenje u predaji imena pripisao “tehničkim terenskim razlozima”.

Nakon što je Hamas objavio imena, primirje je stupilo na snagu u 11:15 po lokalnom vremenu (09:15 GMT).

Slično kao i sporazum predložen u maju, ovaj prekid vatre trebao bi se odvijati u tri faze. Prva faza će trajati 42 dana dok se izraelske snage povlače iz Gaze.

(Elizabeth Frantz/Reuters)

Izraelska vojska takođe bi se trebala povući iz naseljenih područja Gaze, dopuštajući Palestincima da se vrate u susjedstva u cijeloj enklavi jer je dopušten povećani uvoz humanitarne pomoći. Ujedinjene nacije i druga tijela i organizacije optužuju Izraelce da su blokirali pomoć Gazi veći dio prošle godine.

Tokom raznih pregovora, američki zvaničnici često su krivili Hamas jer nije pristao na uslove sporazuma o prekidu vatre. Međutim, uoči sporazuma, izraelski ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir tvrdio je da je više puta blokirao sporazume o prekidu vatre u posljednjih 15 mjeseci.

Izvor: Al Jazeera

Reklama