Biden želi ublažiti sankcije Kubi u posljednjim danima mandata

Bidenovim najavljenim planovima bila bi ukinuta Trumpova oznaka Kube kao sponzora terorizma, što bi ublažilo sankcije toj državi koja već pati od duboke ekonomske krize.

Ako promjene ostanu na snazi, predstavljale bi najznačajniji napredak u odnosima SAD-a i Kube od popuštanja napetosti iz vremena Obame (Ernesto Mastrascusa - EPA/EFE)
Ako promjene ostanu na snazi, predstavljale bi najznačajniji napredak u odnosima SAD-a i Kube od popuštanja napetosti iz vremena Obame (Ernesto Mastrascusa - EPA/EFE)

Bidenova administracija najavila je da planira ukloniti Kubu sa svoje crne liste terorizma, a Kuba je odvojeno najavila da će osloboditi više od 500 zatvorenika. Te dvije najave mogle bi preoblikovati odnose SAD-a i Kube nekoliko dana prije nego što Trump preuzme dužnost, piše Reuters, prenosi Hina.

Najave američkog predsjednika Josepha Bidena poništile bi mnoge sankcije koje je uveo novoizabrani predsjednik Donald Trump tokom svog prethodnog mandata koji je završio 2021.

Ako te promjene ostanu na snazi, predstavljale bi najznačajniji napredak u odnosima SAD-a i Kube od popuštanja napetosti iz vremena Obame.

Trump označio Kubu kao sponzora terorizma

Trump, oštar kritičar Kube koji je označio zemlju kao sponzora terorizma, još nije komentarisao mjere, ali je obećao oštar stav prema toj komunističkoj zemlji.

Također je imenovao američkog senatora Marca Rubija, sina imigranata s Kube i glasnog kritičara njihove vlade, za državnog sekretara.

Bidenovi najavljeni planovi, koji su podložni preispitivanju Kongresa i nadolazeće Trumpove administracije, ukinuli bi oznaku Kube kao sponzora terorizma, što bi ublažilo sankcije otoku koji već pati od duboke ekonomske krize.

Prema riječima visokog zvaničnika administracije, također bi poništili Trumpovu naredbu iz 2017, koja je ograničila financijske transakcije s nekim kubanskim vojnim i vladinim subjektima.

Samo sat vremena nakon američke objave, kubanski predsjednik Miguel Diaz-Canel objavio je da njegova vlada planira “postepeno” osloboditi 553 zatvorenika nakon razgovora s papom Franjom.

Bidenovi i Trumpovi timovi ‘bili u komunikaciji’

Kubu su oštro kritikovale organizacije za ljudska prava, Sjedinjene Američke Države i Evropska unija nakon zatvaranja stotina demonstranata usljed nereda 11. jula 2021. godine, najvećih od Castrove revolucije.

Nije odmah bilo jasno jesu li zatvorenici koji će biti pušteni uhapšeni nakon tih protesta.

U saopštenju Kubanskog ministarstva vanjskih poslova navodi se da odluka odražava “humanitarnu prirodu kubanskog pravosudnog sistema”, ali nije povezala puštanje zatvorenika s Bidenovim najavama.

Kubanska vlada nazvala je ovaj napredak korakom u “pravom smjeru”, ali je optužila SAD za nastavak “ekonomskog rata” protiv zemlje, upozoravajući da bi mjere mogle biti brzo poništene i da američki trgovinski embargo protiv Kube iz doba hladnog rata ostaje na snazi.

Trump, koji preuzima dužnost 20. januara, mogao bi pokušati ponovno uvesti sankcije koje je Biden ukinuo. Njegov prijelazni tim i ured senatora Rubija nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar.

Jedan zvaničnik rekao je da su Bidenovi i Trumpovi timovi “bili u komunikaciji” o toj temi.

U kratkom pismu Kongresu, Biden je rekao kako su akcije “nužne za nacionalne interese Sjedinjenih Američkih Država i da će ubrzati prijelaz na demokratiju na Kubi”.

Oslobađanje zatvorenika

Kuba je razgovarala o mogućnosti amnestije zatvorenika s vatikanskim zvaničnicima barem od 2023. godine. Vatikan je bio ključan u prethodnim pregovorima o oslobađanju zatvorenika i pomogao je u obnovi odnosa između Kube i SAD-a 2015. godine u vrijeme bivšeg predsjednika Baracka Obame.

Kratkoročno gledano, Bidenove nove mjere trebale bi Havani dati više prostora za manevrisanje u borbi protiv ekonomske krize.

Nestašice hrane, goriva, lijekova i struje na Kubi dovele su do rekordnog iseljavanja. Od 2020. otišlo je najmanje milion Kubanaca, mnogi od njih u Sjedinjene Američke Države, gdje doprinose krizi na američkoj granici.

Trump je u posljednjim satima svog prvog mandata stavio Kubu na popis sponzora terorizma, rekavši kako je Havana ponovljeno pružala “podršku djelima međunarodnog terorizma”, pružajući utočište američkim bjeguncima i vođama kolumbijskih pobunjenika, a što je Kuba odbacila kao farsu.

Bidenovi zvaničnici rekli su da nema vjerodostojnih dokaza o kontinuiranoj podršci Kube međunarodnom terorizmu.

Izvor: Agencije

Reklama