Zašto stručnjaci isključuju mogućnost da Washington postigne jednostrani sporazum s Hamasom?

Washington – Dolazak predsjedničkih izbora u SAD-u, 5. novembra ove godine, primorava administraciju predsjednika Joea Bidena da učini sve što je u njenoj moći da se postigne dogovor u Pojasu Gaze koji će omogućiti prekid vatre i oslobađanje zarobljenika koje drži Islamski pokret otpora Hamas, prije svih četvoricu američkih državljana.

Kao što je malo vjerovatno da će izraelski premijer Benjamin Netanyahu pristati na “trajni prekid neprijateljstava”, koji bi garantirao opstanak Hamasa, isto tako je malo vjerovatno da će Hamas pristati na zahtjev Izraela da nastavi svoje vojno prisustvo unutar Pojasa, posebno na koridoru Philadelphi.

Zastoj u pregovorima naveo je porodice Amerikanaca koje Hamas drži u zatočeništvu da izvrše pritisak na Bijelu kuću kako bi analizirala mogućnost postizanja odvojenog sporazuma s njim (Hamasom) koji bi garantirao njihovo oslobađanje, posebno nakon ubistva Hersha Goldberga Bolena, Amerikanca koji je bio među šestoricom zatočenika čija su tijela pronađena prije nekoliko dana u Gazi.

Izborni pritisak

U napadima 7. oktobra prošle godine ubijeno je 47 Amerikanaca s dvojnim državljanstvom između 1.200 poginulih, a Hamas je zarobio i 12 drugih Amerikanaca tokom operacije “Poplava Al-Aksa”. Pokret je dvojicu među njima oslobodio krajem oktobra prošle godine kao humanitarni gest, a dvojicu drugih u novembru prošle godine u sklopu sporazuma o prekidu vatre.

Od osam Amerikanaca koji su još uvijek zatočeni u Gazi, njih četiri su proglašeni mrtvima, a američki zvaničnici vjeruju da su četvorica još živi: Aidan Alexander, Sagi Dekel Chen, Keith Siegel i Omer Neutra.

S tim u vezi, Joost Hiltermann, direktor programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku u Međunarodnoj kriznoj grupi, kaže da Washington očajnički želi postići sporazum o prekidu vatre s obzirom na sve veću političku osjetljivost ovog pitanja prije predsjedničkih izbora.

Demokrate strahuju – u velikoj mjeri – da će republikanski kandidat Donald Trump iskoristiti kontinuirano prisustvo američkih zarobljenika koje drži Hamas u svojoj predizbornoj kampanji koristeći to pitanje kao dokaz slabosti vanjske politike Bidena i njegove potpredsjednice Kamale Harris, čime njih dvoje umanjuju autoritet Amerike širom sveta.

Trump ponavlja da “da je on bio predsjednik, događaji od 7. oktobra prošle godine se uopće ne bi ni dogodili”.

NBC je citirao upućene izvore koji su rekli da Bidenova administracija razmatra zahtjev porodica američkih zatvorenika za sklapanje sporazuma sa Hamasom. Zvaničnici izraelske administracije su također rekli porodicama da će razgovarati o svim opcijama, ali su naglasili da sporazum sa Hamasom koji uključuje Izrael ostaje najbolja opcija.

Teško je zamisliti da bi Washington mogao sklopiti sporazum s ovim pokretom mimo Izraela, s obzirom na složenost njihovih međusobnih odnosa otkako ga je Washington 1997. klasificirao kao “terorističku grupu”.

Politička oluja

Charles Dunn, bivši dužnosnik Bijele kuće i State Departmenta, stručnjak na Arapskom institutu u Washingtonu i predavač na Univerzitetu George Washington, rekao je za Al Jazeeru: “Mislim da ovaj dogovor postojeća administracija neće zaključiti, jer bi to izazvalo političku oluju u Izraelu i predstavljalo kompleksno i teško pitanje u predsjedničkoj kampanji, “najvjerovatnije na uštrb Harris”.

Složenost postizanja jedinstvenog dogovora je dodatno otežana onim što je američko Ministarstvo pravde učinilo prije nekoliko dana podnoseći krivične prijave protiv nekoliko visokih članova vođstva Hamasa “zbog njihove navodne umiješanosti u otmicu i ubijanje Amerikanaca tokom napada 7. oktobra prošle godine”.

Krivične prijave, otpečaćene u Okružnom sudu na Manhattanu u New Yorku, uključuju i lidera Hamasa Yahya Sinwara, kojeg je državni sekretar Antony Blinken opisao kao “ključnog donosioca odluka” u pregovorima o prekidu vatre.

S druge strane, Bidenova administracija javno podržava okončanje Hamasove vladavine u Gazi i eliminaciju iste kao “terorističkog pokreta”, kako tvrdi. Nakon Goldbergovog ubistva, Harris je izjavila: “Hamasove ruke su uprljane krvlju Amerikanaca”.

Sjedinjene Američke Države su razmijenile operacije razmjene s Rusijom, Iranom i Kubom kako bi oslobodile zatočene Amerikance.

Iako američki zvaničnici ne vjeruju da je moguće postići unilateralni sporazum s Hamasom, izvještaji kažu da je administracija sastavila listu zatvorenika koje drži Washington, a koje bi Hamas možda želio osloboditi.

Na listi se nalazi pet čelnika dobrotvorne fondacije Holy Land Relief and Development sa sjedištem u Teksasu, koji su 2008. godine osuđeni zbog slanja više od 12 miliona dolara Hamasu. Dvojica čelnika dobrotvorne organizacije, Shukri Abu Baker i Ghassan Elashi, izdržavaju 65-godišnje zatvorske kazne. Mohammad Al-Muzaini i Abdul Rahman Odeh osuđeni su na 15 godina zatvora, a Mufid Abdulqader je osuđen na 20 godina zatvora.

Istovremeno, američki izvještaji ukazuju na to da Hamas nastoji osloboditi ogroman broj od skoro hiljadu svojih zatočenika u izraelskim zatvorima. Charles Dunn je istakao: “Nije potpuno jasno šta bi američka administracija teoretski mogla ponuditi Hamasu u takvom dogovoru, što bi moglo promijeniti trenutnu situaciju”.

Da li ova ideja stimuliše ili sprečava Hamas da postigne dogovor s Izraelom?

Stručnjak za pitanja odbrane Michael Beck – u intervjuu za Al Jazeeru – odbacio je scenarij unilateralnog sporazuma, rekavši: “Skeptičan sam u pogledu mogućnosti postizanja odvojenog sporazuma između Washingtona i Hamasa. To bi napravilo podjelu među zatvorenicima na Amerikance i one koji nemaju američko državljanstvo, što bi stvorilo jaz između njihovih porodica i američko-izraelskih odnosa”.

Glavni potparol za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby u srijedu je rekao da je savjetnik za nacionalnu sigurnost Jakea Sullivana poslao poruku za porodice zarobljenika u Gazi: “Nastavit ćemo činiti sve što je u našoj moći da vratimo vaše bližnje u njihove domove gdje im je i mjesto”.

“I dalje vjerujemo da je najbolja opcija i mogući način da to uradimo kroz ovaj dogovor koji je sada na stolu”, dodao je Kirby.

Na pitanje da li je Bidenova administracija ozbiljno razmatrala ideju postizanja jednostranog sporazuma s Hamasom, glasnogovornik State Departmenta Matthew Miller nije direktno odgovorio.

Rekao je: “Cijeli naš fokus je bio na osiguravanju sporazuma o vraćanju svih zatočenika njihovim kućama, a on naravno uključuje i Amerikance.” Na insistiranje na odgovoru na pitanje o jednostranom sporazumu, Miller je ponovio: “Radimo na sporazumu koji će podrazumijevati da ih sve vratimo kući”.