CERN otpušta gotovo 400 ruskih naučnika
CERN je u junu 2022. godine odlučio prekinuti sporazume o saradnji s Rusijom i Bjelorusijom zbog rata u Ukrajini.
Gotovo 400 ruskih naučnika morat će napustiti Evropsku organizaciju za nuklearna istraživanja (CERN) nakon što se krajem novembra okonča saradnja s Rusijom, potvrdila je istraživačka laboratorija za fiziku čestica u Ženevi.
CERN je u junu 2022. godine odlučio prekinuti sporazume o saradnji s Rusijom i Bjelorusijom zbog rata u Ukrajini.
Nastavite čitati
list of 2 itemsU CERN-u otkrivene tri nove, ‘egzotične’ subatomske čestice
Petogodišnji sporazum s Bjelorusijom je istekao 27. juna, a s Rusijom ističe 30. novembra i neće se produžiti, rekao je Arnaud Marsollier, glasnogovornik CERN-a.
CERN će tako ostati bez 400 ruskih naučnika koji su radili za tu evropsku istraživačku laboratoriju. Marsollier, međutim, dodaje da će se nastaviti saradnja s ruskim naučnicima koji rade za neruske institucije.
Gotovo 90 ruskih naučnika se pridružilo drugim istraživačkim institutima.
Odluka o izbacivanju više stotina ruskih naučnika neće se odnositi na zaposlenike Zajedničkog instituta za nuklearna istraživanja (JINR), međuvladinog centra u Dubni u Rusiji, oko 110 kilometara sjeverno od Moskve.
Moguća zloupotreba naučnih informacija u vojne svrhe
JINR se smatra “međunarodnom organizacijom”, objasnio je glasnogovornik CERN-a, prenosi Hina.
Iako neki istraživači smatraju da saradnja s JINR-om održava naučni duh i osigurava kontinuitet istraživanja, ukrajinski fizičari i kritičari naglašavaju povezanost JINR-a s Ruskom vladom koja financira više od 80 posto aktivnosti instituta. Ističu da laboratorija ima bliske veze s ruskom vojskom, čime se postavlja pitanje moguće zloupotrebe naučnih informacija u vojne svrhe.
Odlazak ruskih naučnika ozbiljno će utjecati na projekte CERN-a, uključujući eksperimente na Velikom hadronskom sudaraču (LHC), budući da je Rusija činila 4,5 posto budžeta tih eksperimenata, tj. godišnje je pridonosila 2,3 miliona švicarskih franaka.
LHC je ubrzivač fizičkih čestica s najvećom snagom u svijetu. LHC leži u tunelu kružnog oblika, obima 27 kilometara, 175 metara pod zemljom ispod francusko-švicarske granice, nedaleko od Ženeve.
Iako su mnogi naučnici uspjeli pronaći nove pozicije izvan Rusije, gubitak ruske stručnosti će se osjetiti, što priznaju i pojedini članovi zajednice, uključujući one koji se zalažu za nastavak međunarodne naučne saradnje.
Moskva se ranije obvezala da će uložiti 40 miliona franaka u modernizaciju ubrzivača čestica.