Od Japana do Aljaske: Pozadina rusko-kineskih vojnih vježbi

Japan je optužio Rusiju da je patrolnim avionom povrijedila njegov zračni prostor. U ponedjeljak su japanski borbeni avioni izdali upozorenje ruskoj vojsci radijskimg signalom prije nego što su ispalili kontramjere na ruski avion koji je ušao u njihov zračni prostor.

Japanski ministar odbrane Minoru Kihara rekao je novinarima: “Ruski patrolni avion Il-38 u tri je navrata povrijedio naš zračni prostor iznad naših teritorijalnih voda sjeverno od otoka Rebun, Hokkaido.”

Dodao je da je to prvi upad ruskog aviona u japanski zračni prostor otkako je bombarder Tu-96 bio iznad južne Okinawe u junu 2019. godine.

Vjeruje se da je dolazak ruske letjelice bio dio zajedničke vojne vježbe koju su Rusija i Kina najavile ranije ovog mjeseca. Dvije države provode zajedničke vježbe više od 20 godina, ali su ih pojačale nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. i rata koji je uslijedio.

Ove zajedničke vježbe, koje se sve češće održavaju na novim lokacijama širom svijeta, uznemirile su Zapad i njegove saveznike poput Japana. Nekoliko ih je održano ove godine.

Šta se dogodilo blizu Japana?

Incident koji je u ponedjeljak prijavio Japan dogodio se nakon što je Rusija u subotu objavila da će provesti vojnu vježbu sa Kinom u Ohotskom moru, na zapadu Tihog okeana.

Ruska novinska agencija Interfax javila je u utorak da su ratni brodovi Rusije i Kine u utorak uplovili u Ohotsko more. Ohotsko more leži između ruskog poluotoka Kamčatka na istoku, Kurilskih otoka na jugoistoku i japanskog otoka Hokkaido na jugu.

Pomorska vježba nazvana je Beibu/Interakcija – 2024., a uključuje gađanje artiljerijom, te korištenje protuzračnog i protivpodmorničkog naoružanja.

Ovo je treća zajednička vojna vježba dviju država na ovoj lokaciji. Kina i Rusija izvele su svoju prvu zajedničku vojnu vježbu u Ohotskom moru 2017., a drugu 2022. godine.

Japan ima teritorijalne sporove s Rusijom i Kinom. Kina polaže pravo na otočje Senkaku u Istočnom kineskom moru, dok Japan inzistira na tome da otoci ne pripadaju nijednoj državi. S Moskvom Tokio ima sporove oko Kurilskog otočja između Hokkaida i Kamčatke.

Kratka historija rusko-kineskih manevara

Dvije države pojačale su takve vježbe posljednjih godina, a zajednički maneveri datiraju iz 2003. kada je multilateralna vježba održana u Kazahstanu i Kini.

Za to su Rusija i Kina sklopile partnerstvo s Kazahstanom, Kirgistanom i Tadžikistanom. Slične multilateralne vježbe provodile su se s tim partnerskim državama do kasnih 2010-ih na lokacijama uključujući Kinu, Rusiju i partnerske države.

Godine 2013. Kina i Rusija izvele su bilateralnu pomorsku vježbu u Japanskom moru. Godine 2019. proveli su multilateralnu pomorsku vježbu na južnoafričkoj obali u partnerstvu s Južnoafričkom Republikom.

Približno 78 manevara održano je između 2003. i 2021., prema podacima koje je prikupio Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS), think tank sa sjedištem u Washingtonu.

Do avgusta 2024. CSIS je zabilježio 102 zajedničke vojne vježbe. Od tada je održano više vježbi.

Od 2022. do 2024. godine održano je više od 20 manevara.

Neke velike nedavne rusko-kineske vježbe

• U februaru 2023. ruski ratni brod, naoružan projektilima Zircon, učestvovao je u desetodnevnoj multilateralnoj vojnoj vježbi s JAR-om i Kinom u blizini istočne obale Južne Afrike. Južnoafrička Republika je bila na udaru kritika zbog učešća u vježbi, posebno zato što je vježba pala na godinu dana od početka ruske invazije na Ukrajinu.
• Dana 24. jula ove godine, SAD i Kanada presreli su dva ruska i dva kineska bombardera koji su se približili na 320 km od obale Aljaske. Ovo je bio prvi put da su dvije države izvele manevere u sjevernom Pacifiku. Dok su bombarderi ostali unutar međunarodnog zračnog prostora, prošli su zonu identifikacije protuzračne odbrane Aljaske (ADIZ) koja je prema analizi CSIS-a “nadzirana zbog nacionalne sigurnosti, gdje se avioni moraju identificirati”. Nejasno je da li je avion to učinio ili nije.
• Sjevernoamerička komanda zračne svemirske odbrane (NORAD), udružena organizacija SAD-a i Kanade koja izdaje svemirska upozorenja, objavila je kako su ruski vojni avioni primijećeni nekoliko puta ovog mjeseca u ADIZ-u i da su posljednji put viđeni u ponedjeljak. Nisu presretnuti. U ponedjeljak je NORAD objavio saopćenje za javnost gdje se navodi: “Ova ruska aktivnost u ADIZ-u na Aljasci događa se redovno i ne smatra se prijetnjom.”
• Kineski i ruski mediji su 15. jula objavili kako su obje države izvele pomorske vježbe u Južnom kineskom moru. Peking polaže prava na gotovo cijelo more, no države Jugoistočne Azije, uključujući Filipine, Maleziju i Vijetnam to osporavaju i traže vlasništvo nad vodama blizu svojih obala.
• Dana 12. marta, kineska, ruska i iranska mornarica započele su multilateralnu vježbu u Omanskom zaljevu. Države učesnice navele su kako je svrha vježbe jačanje pomorske sigurnosti. Ove vježbe izvedene su na udaljenosti od približno 2.000 km od pomorske koalicije predvođene SAD-om koja se suprotstavlja napadima jemenskog pobunjeničkog pokreta Husi u Crvenom moru od decembra 2023.

Zašto je povećan broj vježbi?

Za razliku od članica NATO-a, Rusija i Kina nisu ugovorne saveznice. Povećan broj vojnih vježbi naveo je neke analitičare da vjeruju da Moskva i Peking pokušavaju poboljšati ono što je u vojnoj terminologiji poznato kao “interoperabilnost” njihovih snaga.

Jednostavno rečeno, to znači sposobnost dviju nezavisnih vojski da upravljaju opremom jedna druge i da se bore jedna uz drugu nesmetano.

Analiza vježbe na Aljasci koju je proveo CSIS zaključila je da su dvije zemlje pokazale da mogu “projicirati snagu” i “doći do domaće teritorije SAD-a”.

Vježbe se održavaju usred sve intenzivnijeg rata u Ukrajini. Moskva je upozorila države NATO-a da će Kremlj protumačiti kao ratni čin ako ukinu ograničenja Ukrajine na korištenje raketa dugog dometa unutar ruske teritorije.

U julu je, nakon vježbe na Aljasci, glasnogovornik kineskog Ministarstva odbrane Zhang Xiaogang rekao na konferenciji za novinare da se vježbe provode kako bi se ojačalo uzajamno povjerenje i saradnja Rusije i Kine.

“Ova akcija nije usmjerena na treće strane, u skladu je s relevantnim međunarodnim zakonima i međunarodnom praksom i nema nikakve veze s trenutnom međunarodnom i regionalnom situacijom”, rekao je Zhang.