Evroparlamentarci kritikovali Budimpeštu zbog viznog režima za Ruse i Bjeloruse

Zastupnici Evropskog parlamenta u srijedu su kritikovali Mađarsku zbog odluke da državljanima Rusije i Bjelorusije olakša dobijanje boravišnih dozvola, za što smatraju da ugrožava sigurnost Evropske unije.

Mađarska je u julu proširila svoj vizni program “nacionalne lične karte” kako bi, nakon građana Srbije i Ukrajine, u njega, između ostalih, uključila Ruse i Bjeloruse. Nosiocu takve lične karte dopušteno je raditi u Mađarskoj bez sigurnosne provjere i može dovesti svoju porodicu u zemlju.

Povjerenica Evropske komisije za vanjske poslove Ylva Johansson početkom augusta pismom je zatražila objašnjenje Budimpešte za tu odluku u vremenu kad Unija otežava ulazak ruskim državljanima na svoju teritoriju.

Švedska povjerenica nije bila zadovoljna odgovorom mađarskih vlasti jer nije razjasnila dva pitanja – zašto Budimpešta smatra da je u ovom geopolitičkom trenutku bilo potrebno uvesti taj sistem i za državljane zemalja koje podržavaju agresiju na Ukrajinu, te zašto oni ne prolaze strože sigurnosne kontrole od drugih državljana. Johansson je potom poslala novo pismo na koje se još uvijek čeka odgovor.

Mađarsku, zemlju koja trenutno presjedava EU-om, u srijedu je u Strasbourgu branio ministar pravosuđa Janos Boka, kazavši u kratkom obraćanju samo da je pravo svake države da izdaje boravišne dozvole kome želi, te da Mađarska provodi provjere u skladu sa šengenskim pravilima.

‘Provokaciji režima Viktora Orbana’

U ime Evropske komisije govorila je povjerenica Stella Kyriakides koja je rekla da Rusija predstavlja prijetnju Uniji, te da EU stoga od početka invazije 2022. „otežava, a ne olakšava” ulazak njezinih državljana u Evropu. Od početka rata broj izdanih viza Rusima pao je za 90 posto, rekla je.

Naglasila je da su sve češći izvještaji o ruskoj špijunaži i sabotaži u državama članicama, što je opravdalo mjere pooštravanja dobijanja viza, ali i postavilo pitanje zašto se Mađarska odlučila na odluku u suprotnom smjeru.

Evroparlamentarci su u raspravi osudili odluku Mađarske, govoreći da je riječ o nejasnoj i nesolidarnoj odluci koja ugrožava prostor slobodne kretanja Evropom. Dio njih branio je Mađarsku, naglašavajući da je to njezino suvereno pravo.

Andras Laszlo, član Fidesza, stranke mađarskog premijera Viktora Orbana koji je nakon izbijanja rata posjetio ruskog predsjednika Vladimira Putina, branio je svoju zemlju statistikom – zemlje EU-a su nakon invazije izdale čak 150 hiljada šengenskih viza ruskim državljanima, a Mađarska ih je u julu i augustu izdala ukupno deset.

Hrvatski zastupnik u EP-u Davor Ivo Stier za Hinu je rekao da je vrlo važno da Mađarska, kao i druge zemlje članice šengenskog prostora, usaglase svoje stavove s drugim članicama prije no što provedu takve poteze jer oni mogu „doista narušiti koherentnost evropske politike prema Rusiji i Bjelorusiji”.

„Nažalost nije to prvi put kad je Orban u pitanju da vidimo takve poteze, on to koristi i za domaću upotrebu, ipak time slabi poziciju EU-a, a indirektno i samu poziciju Mađarske”, kazao je Stier.

Zastupnik socijaldemokrata Tonino Picula smatra da je riječ o „još jednoj provokaciji režima Viktora Orbana” koji šest mjeseci predsjedavanja koristi da pošalje „cijeli niz političkih poruka” Briselu i artikulira „neevropsku politiku” unutar samog EU-a.

Picula je sklon ideji da druge države članice na tu odluku Budimpešte reagiraju suspenzijom šengenskog sistema na granici s Mađarskom.